Zbog brzog rasta stanovništva gradovi u brzorastućim državama u sljedećih 30-ak godina postat će nositelji globalnog gospodarskog rasta, stoji u istraživanju britanske banke HSBC.

Do 2050. stopa urbanizacije u rastućim državama popet će se sa sadašnjih 50 na 63 posto, prognozira HSBC-ov ekonomist James Pomeroy. Drugim riječima, za 33 godine oko pet milijardi ljudi živjet će u gradovima rastućih država, odnosno polovica svjetskog stanovništva. Ta masa ljudi bit će zaslužna za više od polovice rasta globalnog gospodarstva, prenosi Bloomberg. "Rast srednje velikih gradova u rastućim državama, kako u pogledu veličine, tako i bogatstva, značit će da se investitori trebaju više fokusirati na te države i političke odluke koje se tamo donose", smatra Pomeroy.

"Ti će gradovi početi igrati sve veću ulogu u svjetskoj ekonomiji te će shvaćanje što se tamo događa biti sve važnije", dodao je analitičar HSBC-a. Već do 2030. čak 81 od stotinu najvećih gradova nalazit će se u rastućim državama. Najveći priljev stanovništva očekuje afričke gradove. Primjerice, broj stanovnika ruandske prijestolnice Kigali će se sa sadašnjih 1,3 milijuna za 15 godina udvostručiti.

Kako bi se pripremile za takav rast, gradske vlasti Kigalija donijele su plan razvoja prometa i stanogradnje kojim u gradu više ne bi bilo siromašnih, divljih naselja. Naime, pozitivne strane urbanizacije – rast ekonomije obujma, produktivnosti i infrastrukture – može ugroziti veće zagađenje, prometni čepovi i veća stopa kriminaliteta. Neplanski rast česta je posljedica brze urbanizacije što već osjećaju nigerijski Lagos, pakistanski Karachi i bangladeška Dhaka.

U tom pogledu uzor bi mogao biti Xiongan, budući grad koji će kineska vlada izgraditi na dva sata vožnje od Pekinga. Nova urbana cjelina trebala bi značajno rasteretiti kineski glavni grad koji se već godinama guši u smogu. HSBC mnogo očekuje i od rasta kineskog Foshuna i brazilskog Belo Horizontea. "Gradovi za koje zapadni investitori nisu ni čuli doprinosit će globalnom BDP-u više nego Ženeva, Berlin ili Milano", zaključuje Pomeroy.