Posjet američkog predsjednika Donalda Trumpa Zaljevu u svibnju ove godine označio je odlučujući trenutak u zaokretu regije prema digitalnoj budućnosti. Daleko od ceremonijalnog, putovanje je kataliziralo više od 200 milijardi dolara u tehnološki orijentiranim sporazumima diljem UAE-a i Saudijske Arabije, učvršćujući strateško usklađivanje Washingtona sa Zaljevom u području umjetne inteligencije (AI), kvantnog računarstva, infrastrukture u oblaku i suverenog upravljanja podacima.
“U geopolitičkoj klimi koju oblikuje tehnološko rivalstvo između Sjedinjenih Država i Kine, Zaljev više nije pasivni potrošač inovacija – pozicionira se kao aktivno globalno čvorište razvoja tehnologije sljedeće generacije”, kažu analitičari Atlantskog vijeća.
Potpisani sporazumi s UAE-ovu kompanijom G42 i saudijskim tehnološkim startupom Humain temelje se prvenstveno na američkim tehnologijama, među kojima se posebno ističu napredni Nvidia čipovi, ključni za izgradnju AI ekosustava. UAE u sklopu ovog partnerstva planira izgradnju data centra impresivne snage od pet gigavata u Abu Dhabiju, što je infrastrukturni kapacitet dovoljan za pokretanje najnaprednijih AI sustava današnjice. Paralelno s time Saudijska Arabija usmjerava značajna sredstva u startup Humain, čiji je primarni cilj razvoj vlastitih AI modela prilagođenih specifičnostima regije i arapskog jezika. Analitičari PwC-a procjenjuju da će AI do 2030. činiti čak 12,4 posto saudijskog i 14 posto emiratskog BDP-a.
Zaljevske države kao predvodnici AI-ja
U središtu ove transformacije je umjetna inteligencija. U Abu Dhabiju su Trump i čelnici UAE-a predstavili kampus umjetne inteligencije od pet gigavata – najveći te vrste izvan SAD-a – koji će godišnje primiti do 500 tisuća Nvidia čipova. Objekt, kojim upravljaju američke tvrtke u partnerstvu s G42 bit će sidro nedavno najavljenog Partnerstva za ubrzanje umjetne inteligencije između SAD-a i UAE-a. Sporazum osigurava otpornost lanca opskrbe AI čipovima, a istovremeno provodi američke protokole usklađenosti, što je suptilan, ali značajan potez za potkopavanje kineskog utjecaja.
Ne želeći zaostati u ovoj igri Saudijska Arabija pokrenula je, uz podršku Javnog investicijskog fonda (PIF), vlastiti suvereni pothvat u području umjetne inteligencije. Zove se Humain, a cilj je izgraditi “cloud” infrastrukturu, obučiti modele i lokalizirati usluge umjetne inteligencije u svim sektorima. Tvrtka je već potpisala ugovore vrijedne 23 milijarde dolara s Nvidijom, AMD-om i Qualcommom, s ciljem 6,6 gigawata kapaciteta podatkovnih centara do 2034. i ambicijama upravljanja sedam posto globalnog opterećenja umjetnom inteligencijom do 2030.
Te inicijative odražavaju širu regionalnu putanju. Predviđa se da će tržište umjetne inteligencije u Zaljevu (GCC) – procijenjeno na otprilike 5,4 milijarde dolara u 2024. – premašiti 22 milijarde dolara do 2033., rastući složenom godišnjom stopom od 15 posto. To stavlja Zaljev u okvire globalnih putanja rasta umjetne inteligencije, a očekuje se da će umjetna inteligencija pridonijeti s više od deset posto BDP-a u mnogim naprednim gospodarstvima do 2030.
Računalna moć
UAE je tim sporazumima jasno dao do znanja da se geopolitički distancira od Kine. Njihova vodeća AI kompanija G42 raskinula je sve veze s kineskim firmama, uključujući i udio od 100 milijuna dolara u TikTokovu vlasniku ByteDanceu, kako bi izbjegla američke sankcije i zadržala pristup najnovijoj tehnologiji.
“Ako žele biti lideri u AI utrci, moraju najprije osigurati računalnu moć”, poručuje za Financial Times Baghdad Gherras, ulagač u ranoj fazi AI startupova iz UAE-a. “Bez računalne moći nema ozbiljne pozicije u umjetnoj inteligenciji.” Pojam “compute”, koji obuhvaća računalnu snagu potrebnu za treniranje i pokretanje AI modela, postaje nova strateška roba. Umjesto da izvoze naftu, zemlje Zaljeva sve više ulažu u podatkovne centre i vlastite jezične modele. UAE je već razvio vlastiti veliki jezični model Falcon AI, čime šalje jasnu poruku – cilj je vodstvo, a ne ovisnost o Zapadu.
“U bliskoj budućnosti mogli bismo gledati kako Emirati nude ‘računalnu moć kao uslugu’ zemljama u razvoju”, kaže Mohammed Soliman iz Middle East Institutea u Washingtonu. “Zamislite AI modele na svahiliju, hindiju i drugim jezicima – trenirane, hostane i pokretane iz infrastrukture u Zaljevu.” Utrka nije samo tehnološka, već i ideološka, kažu promatrači. OpenAI, koji je sklopio partnerstvo s UAE-om, promiče koncept “demokratske umjetne inteligencije”, u kontrastu s kineskim državnim modelom.
Pregled po državama
Ispod tih širokih regionalnih zapažanja kriju se važne razlike na razini zemalja koje ističu napredak, prioritete i preostale izazove svake nacije. Ujedinjeni Arapski Emirati vodeći su svjetski suvereni ulagač u umjetnu inteligenciju, a najnovija najava je investicijski fond usmjeren na umjetnu inteligenciju (MGX) od 100 milijardi američkih dolara. Stvorili su vodeći ekosustav i infrastrukturu u oblaku. Njihove najveće prilike su zatvaranje jaza u istraživanju i razvoju te globalnoj inovacijskoj proizvodnji, uz nastavak izgradnje i privlačenja stručnosti u području umjetne inteligencije kako bi povećali svoj bazen talenata.
Saudijska Arabija ima koristi od snažne digitalne podloge i regulatornog vodstva. Sada se može usredotočiti na rast domaćih talenata u području umjetne inteligencije, aktiviranje svog investicijskog fonda, ubrzavanje lokalnih inovacija i skaliranje svog ekosustava. Katar se nalazi iznad prosjeka unutar svoje skupine konkurenata (praktičari umjetne inteligencije) po svojoj modernoj infrastrukturi, sveobuhvatnom upravljanju i dobro definiranim ambicijama.
Njegove neposredne prilike su skaliranje istraživanja, produbljivanje zrelosti tržišta umjetne inteligencije i privlačenje specijaliziranih talenata. Omanska nacionalna strategija i ulaganja u digitalnu infrastrukturu pružaju solidnu početnu točku. Kako bi se nadogradio taj zamah, zemlja bi trebala proširiti financiranje specifično za umjetnu inteligenciju i dalje razvijati svoj specijalizirani bazen talenata.
Kuvajt je razvio nacrt strategije za umjetnu inteligenciju i temeljnu infrastrukturu. Sljedeći koraci uključuju usmjeravanje ulaganja i operacionalizaciju modela upravljanja. Paralelno s tim, Kuvajt bi trebao proširiti inicijative za izgradnju kapaciteta i produbiti svoj program talenata za umjetnu inteligenciju. Bahrein pokazuje političku privlačnost i aktivnosti ekosustava vođenog financijskom tehnologijom. Njegova je prilika sada izgraditi održive programe talenata i proširiti istraživanje i razvoj.
Kvantno računalstvo
Obje zemlje također se klade na kvantno računalstvo kako bi preskočile naslijeđena tehnološka ograničenja. Saudi Aramco surađuje s francuskim Pasqalom kako bi do kraja 2025. postavio prvo kvantno računalo od 200 kubita u kraljevstvu. U međuvremenu, Centar za kvantna istraživanja UAE proširio je svoje partnerstvo s američkom tvrtkom IonQ, osiguravajući pristup sustavima sljedeće generacije za kvantno istraživanje i razvoj.
Katar ne miruje. Njegovo novo najavljeno zajedničko ulaganje s američkom tvrtkom Quantinuum uložit će do milijardu dolara u kvantnu tehnologiju tijekom sljedećeg desetljeća.
Globalno se očekuje da će tržište kvantnog računarstva porasti s 1,3 milijarde dolara u 2024. na više od 5,3 milijarde dolara do 2029. – što je godišnja stopa rasta od više od 33 posto. Za Zaljev ulaganja u ranoj fazi nude i geopolitičku prednost i dugoročnu konkurentnost u ubrzanju umjetne inteligencije, enkripciji i logistici. Infrastruktura u oblaku i podatkovni centri postaju temelji digitalnog suvereniteta, slažu se analitičari. Digitalna transformacija Zaljeva temelji se na masivnoj podatkovnoj infrastrukturi. Samo kampus umjetne inteligencije u UAE-u zahtijevat će više nego dvostruko veći kapacitet energije od postojećih regionalnih podatkovnih centara.
Microsoft, Amazon Web Services (AWS), Google i Oracle pokrenuli su ili proširili lokalne cloud regije u GCC-u. Na primjer, AWS je najavio da će 2026. pokrenuti podatkovne centre u Saudijskoj Arabiji i planirati uložiti više od 5,3 milijarde dolara u Kraljevinu, dok UAE širi suverene cloud regije u partnerstvu s Microsoftom i G42. Na razini cijele regije, predviđa se da će tržište podatkovnih centara GCC-a porasti s 3,5 milijardi dolara u 2024. na gotovo 9,5 milijardi dolara do 2030., potaknuto potražnjom za AI računanjem, očekivanjima niske latencije i suverenim cloud mandatima.
Podatkovna veleposlanstva
Možda je najradikalniji razvoj događaja pojava podatkovnih veleposlanstava. U travnju 2025. Saudijska Arabija predstavila je pravni okvir koji omogućuje stranim vladama i korporacijama pohranjivanje podataka na saudijskom tlu pod jurisdikcijom zemlje podrijetla podataka. Bahrein je bio pionir ovog modela 2018., ali verzija Saudijske Arabije je šira i sveobuhvatnija. Taj model dobiva na snazi jer zemlje Perzijskog zaljeva nastoje privući zapadne tehnološke tvrtke koje su oprezne zbog suvereniteta podataka i zabrinutosti oko nadzora.
Katar, na primjer, usklađuje nove okvire za umjetnu inteligenciju i upravljanje podacima s normama privatnosti SAD-a i EU-a, signalizirajući namjeru da služi kao pouzdano digitalno središte. Ti događaji pozicioniraju GCC kao globalni inovacijski koridor koji povezuje Aziju, Europu i Afriku. U svijetu u kojem je digitalna moć sve više geopolitički nabijena, UAE i Saudijska Arabija nadilaze naftu i financije kako bi postali aktivni sudionici u oblikovanju tehnološke budućnosti. Njihove strategije kombiniraju viziju od vrha prema dolje, regulatornu reformu i usklađivanje s američkim standardima – nudeći alternativu kineskom Digitalnom putu svile.
Sljedećih deset godina odredit će hoće li se ta ulaganja pretvoriti u globalno vodstvo. Ali, jedno je već jasno: Zaljev više nije promatrač u globalnoj tehnološkoj utrci – postaje jedan od njezinih arhitekata.
Spora Europa i stop Kini
Postavlja se pitanje zašto su upravo Zaljevske zemlje privukle tako značajnu pozornost Sjedinjenih Američkih Država u kontekstu AI razvoja. Odgovor leži u njihovim ogromnim financijskim resursima koji omogućuju dugoročna ulaganja procijenjena na čak 2 bilijuna dolara u američki AI sektor tijekom sljedećeg desetljeća. Za usporedbu, Europa trenutačno znatno zaostaje u toj utrci, djelomično zbog svoje stroge regulatorne politike i fragmentiranog tržišta koje otežava brzu implementaciju novih tehnologija. Konkretni primjeri jasno ilustriraju tu disproporciju: dok je Microsoft samostalno uložio 1,5 milijardi dolara samo u UAE-ovu kompaniju G42, EU-ovi najambiciozniji projekti poput Horizon Europe raspoređuju oko 20 milijardi eura godišnje na cjelokupni tehnološki razvoj, od čega samo dio odlazi na AI istraživanja i infrastrukturu.
Ti sporazumi između SAD-a i zemalja Zaljeva imaju dalekosežne implikacije na globalnu AI utrku koje nadilaze čisto ekonomsku dimenziju. S jedne strane, takvo partnerstvo učinkovito smanjuje kineski utjecaj u regiji Zaljeva, što je u skladu s američkom strategijom ograničavanja kineskog tehnološkog dosega. No, istodobno se javljaju legitimne zabrinutosti vezane uz sigurnosne rizike, uključujući mogućnosti neautoriziranog preusmjeravanja osjetljivih tehnologija ili njihovu potencijalnu zlouporabu.
Što Europa konkretno može učiniti kako bi odgovorila na ove izazove jer bez pristupa najnovijoj generaciji čipova poput Nvidijinog Blackwella, EU bi mogla dugoročno tehnološki zaostati za konkurencijom? Strateško ulaganje u razvoj domaćih AI startupova i izgradnju naprednih datacentara predstavlja prvi nužan korak. No, s obzirom na trenutačni jaz u tehničkim kapacitetima i financijskim mogućnostima, čini se da su strateška partnerstva – bilo sa SAD-om ili tehnološki naprednim azijskim zemljama – neizbježna komponenta europske strategije za budućnost.
Ključna riječ – produktivnost
Kad se govori o umjetnoj inteligenciji, umjesto apstraktnih izjava o njezinoj “svemoći” i generiranja “strahovanja” od njezine primjene u stvarnosti, valja se fokusirati na jednu od ključnih ekonomskih varijabli – produktivnost.
Prema PwC-ovu istraživanju “2025 Global AI Jobs Barometer”, vještina korištenja umjetne inteligencije čini radnike vrjednijima za kompanije, produktivnijima i omogućava im da zahtijevaju veće premije na plaće, a broj radnih mjesta raste čak i u ulogama za koje se smatra da ih je najlakše automatizirati. Izvješće se temelji na analizi gotovo milijardu oglasa za posao na šest kontinenata.
Izvješće otkriva da se od ulaska umjetne inteligencije u širu upotrebu 2022., rast produktivnosti gotovo učetverostručio u sektorima koji su najviše izloženi umjetnoj inteligenciji (npr. financijske usluge, izdavanje softvera), porastavši sa sedam posto od 2018. do 2022. na 27 posto od 2018. do 2024. S druge strane, stopa rasta produktivnosti u sektorima koji su najmanje izloženi umjetnoj inteligenciji (npr. rudarstvo, ugostiteljstvo) smanjila se s deset posto na devet posto u istom razdoblju. Podaci za 2024. pokazuju da sektori koji su najviše izloženi umjetnoj inteligenciji sada bilježe tri puta veći rast prihoda po zaposleniku od najmanje izloženih. Suprotno nekim očekivanjima, podaci iz izvješća ne pokazuju nestajanje radnih mjesta ili smanjivanje plaća zbog prisutnosti umjetne inteligencije.
Iako su zanimanja s manjom izloženošću umjetnoj inteligenciji posljednjih godina (2019. – 2024.) zabilježila značajan rast broja radnih mjesta (65%), rast je ostao snažan čak i u izloženijim zanimanjima (38 posto). Unutar izloženijih zanimanja, radna mjesta se dalje mogu podijeliti na “automatizirana” (tj. radno mjesto sadrži neke zadatke koje može obavljati umjetna inteligencija) i “proširena” (tj. gdje umjetne inteligencija pomaže čovjeku bolje obavljati njegov posao). U obje klasifikacije broj radnih mjesta u razdoblju 2019. – 2024. raste u svakom analiziranom sektoru, iako broj “proširenih” radnih mjesta općenito raste brže. Plaće rastu dvostruko brže u sektorima koji su izloženiji umjetnoj inteligenciji u odnosu na manje izložene, a plaće rastu i na radnim mjestima koja je moguće automatizirati i za ona koja je moguće “proširiti opseg posla”.
Poslovi koji zahtijevaju vještine korištenja umjetne inteligencije također nude premiju na plaće (u odnosu na slične uloge koje ne zahtijevaju vještine korištenja umjetne inteligencije) u svakom analiziranom sektoru s prosječnom premijom koja je dosegla 56 posto, u odnosu na 25 posto prošle godine. Broj radnih mjesta koja zahtijevaju takve vještine korištenja umjetne inteligencije također nastavlja rasti brže od ukupnog broja radnih mjesta – porast od 7,5 posto u odnosu na prošlu godinu, iako je ukupan broj oglasa za posao pao za 11,3 posto.
