Vijest da Saudijska Arabija sprema privatizaciju najvećeg svjetskog proizvođača nafte, kompanije Aramco, izazvala je senzaciju u naftaškom svijetu.

Da saudijska kraljevska obitelj razmatra prodaju obiteljskog srebra otkrio je u izjavi uglednom britanskom The Economistu princ Mohammed bin Salman al Saud istaknuvši kako je entuzijastičan oko inicijalne javne ponude dionica državne naftne kompanije. Vjerujem da je to u interesu saudijskog tržišta i Aramca , kazao je princ. Dodao je i kako će odluka o izlistavanju dionica biti donijeta u sljedećih nekoliko mjeseci .

Vredniji od Applea

Prema navodima svjetskih medija, za početak bi se domaćim i stranim investitorima ponudilo pet posto udjela, a sljedećih godina bi se nudili dodatni paketi dionica. Ipak, većinski udjel Saudijci ne namjeravaju prepustiti. Izlistavanjem Aramca na burzi nastala bi najvrednija svjetska kompanija. Analitičari procjenjuju da bi Aramco u tom slučaju mogao vrijediti najmanje bilijun dolara, gotovo dvostruko više od sadašnjeg lidera, američkog Applea koji vrijedi 543 milijarde dolara.

Naime, Saudijska Arabija kontrolira 16 posto svjetskih rezervi nafte, odnosno 268 milijardi barela. To je 11 puta više od količine koju ima najvrednija naftna kompanija, američki Exxon, a koji trenutno vrijedi 322 milijarde dolara. O kakvom se divu radi dovoljno govore brojke. Aramco sudjeluje s 12,5 posto u svjetskoj proizvodnji nafte. Tijekom 2014. proizveo je 3,5 milijarde barela, a izvezao 2,5 milijarde barela. Aramco upravlja s više od stotinu naftnih i plinskih polja, među kojima su najveća svjetska polja na tlu i moru, Ghawar i Safaniya.

Naftnog stručnjaka Davora Šterna čudi što su se Saudijci odlučili za privatizaciju u sadašnjim okolnostima jeftine nafte što implicira da bi i vrijednost dionica mogla biti niska. To znači ili da im je voda došla do grla ili da očekuju da će nafta u budućnosti biti još jeftinija , kaže Štern.

S druge pak strane, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, Igor Dekanić kaže kako iskustva u posljednjih 20-30 godina pokazuju kako su se velika restrukturiranja i spajanja naftnih kompanija uvijek događala u razdobljima jeftine nafte. Kod Aramcoa nije u pitanju restrukturiranje već pretvaranje u dioničko društvo i prodaja dionica privatnim investitorima. To je velika promjena i bit će veliki događaj na globalnom tržištu kapitala , ocjenjuje Dekanić.

Proračunski problemi

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Kako bilo, odluka o privatizaciji vjerojatno je donijeta pod pritiskom proračunskih problema. Naime, rupa u saudijskoj riznici proširila se na 98 milijardi dolara nakon što je cijena nafte u posljednjih godinu i pol pala za čak 70 posto na 30-ak dolara. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, prihodi te države smanjeni su lani za 34 posto. No, proračunski problemi problem su koji muči gotovo sve izvoznice nafte čije ekonomije snažno ovise o naftnim prihodima.

Na pitanje koliko još javne financije najvećih izvoznica mogu izdržati razdoblje jeftine nafte, Davor Štern kaže kako je na pitanje teško odgovoriti jer je vezano za potrebe proračuna i servisiranja dugova tih država. Saudijski proračun projiciran je na bazi cijene nafte od 60 dolara, kao i ruski. Javna potrošnja izvoznica nafte u razdobljima skupe nafte bila je prevelika , ocjenjuje Štern.

Igor Dekanić kaže kako saudijski potez nije neočekivan s obzirom na niske cijene nafte i činjenicu da su saudijski ekonomski i financijski angažmani velikim dijelom vezani uz poslovanje te financijske resurse Aramcoa. Izgledno je da je u sadašnjim tržišnim prilikama i razdoblja niskih cijena nafte, ponestalo kapitala, tim više zbog političkog i vojnog angažmana na Bliskom istoku koji je sigurno ostavio traga na javnim te korporacijskim financijama. Da bi spriječili daljnje proračunske probleme, prodaju dio najvrednije kompanije, a vjerojatno je i da će odziv tržišta kapitala biti vrlo povoljan. To je vrlo promišljen potez. Možda se pripremaju za još (koju) godinu jeftine nafte, a ako je tome doista tako, radi se o strategiji očuvanja udjela na globalnom energetskom tržištu , smatra Dekanić.