Cijena kave na svjetskom tržištu od srpnja skočila je više od 36 posto, a do kraja godine to poskupljenje bi moglo doseći i do 50 posto. Dok ta kava stigne na police trgovina u Hrvatskoj, naraste na 20-ak eura po kilogramu, što je čini sve luksuznijim proizvodom za sve veći broj građana. Potrošačka cijena kave u prvih devet mjeseci ove godine u prosjeku je, naime, porasla za 66,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2020., prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Takav rast maloprodajnih cijena diktiran je kretanjem cijena na globalnom izvoznom tržištu koje je od 2005. do 2024. porasla čak tri puta.
Klima, carine, inflacija…
Globalni izvoz kave je u 2024. dosegnuo vrijednost od 47,6 milijardi eura. Pritom je 22,1 posto izvoza realizirao Brazil, 8,1 posto Vijetnam, 7,7 posto Švicarska i 7,4 posto Njemačka. Najveće povećanje izvozna cijene kave zabilježeno je u samo četiri godine, od 2020. do 2024 – gotovo za 70 posto.
“Brojni čimbenici pridonose vrtoglavom rastu cijena kave, od rasta svjetske populacije, preko povećanja troškova proizvodnje uzrokovanih rastom cijena gnojiva, pesticida i ambalaže, rasta transportnih troškova, povećanja troškova logistike i distribucije, do najnovijeg uvođenja Trumpovih carina. No, jedan od najvažnijih čimbenika rasta cijena kave svakako su klimatske promjene”, kaže Goran Buturac s Ekonomskog instituta, Zagreb koji je istražio uzroke velikog skoka cijena kave. “Nepovoljni vremenski uvjeti ne samo da ograničavaju dostupnost kave na globalnom tržištu povećavajući time njezinu cijenu, već i ugrožavaju kvalitetu kave”, dodaje. Sve veći regulatorni pritisci te uvođenje trgovinskih ograničenja dodatno potresaju svjetska tržišta. SAD je u kolovozu ove godine uveo carinsku stopu od 50 posto na kavu iz Brazila, najvećeg izvoznika kave koji pokriva oko petine svjetskog tržišta. Time je došlo do prekida uspostavljenih dobavnih pravaca i lanaca isporuke brazilske kave na američko tržište. Brazilskim izvoznicima nije preostalo ništa drugo nego preusmjeravati isporuke na alternativna tržišta poput Kine i Europske unije, objašnjava Buturac.
Uvoz neusporedivo brži
Manje je poznato da je i Hrvatska izvoznik kave. Od 2005. do 2024. Hrvatska je povećala izvoz kave za 16,3 milijuna eura, a uvoz za 87,4 milijuna eura. “Uvoz kave Hrvatske u prosjeku raste neusporedivo brže od izvoza, što rezultira značajnim pogoršavanjem vanjskotrgovinske bilance. Trgovinski deficit svoj je vrhunac dosegnuo prošle godine kada je iznosio pomalo nevjerojatnih 100,3 milijuna eura”, otkriva nam Buturac naglašavajući kako domaću trgovinu kavom obilježava veliki trgovinski deficit, relativno slaba pokrivenost uvoza izvozom te osjetan uvozni rast, naročito prisutan u posljednjih nekoliko godina.
Hrvatska je u 2024. ukupno uvezla kave u vrijednosti od 119,7 milijuna eura. Pritom je najviše kave uvezeno iz susjedne Slovenije, i to 56,9 posto. Slijede je Italija s udjelom od 22,8 posto i Njemačka s udjelom od 7,2 posto. “Sve zemlje EU-a su neto uvoznici kave, što znači da imaju izražen vanjskotrgovinski deficit u razmjeni kavom s ostatkom svijeta”, kaže Goran Buturac.
Kada se uspoređuje indeks jediničnih cijena uvoza kave Hrvatske i ostalih članica EU-a, Hrvatska se lani pozicionirala relativno blizu prosjeka. Realizirana jedinična cijena uvezene kave u Hrvatskoj bila je za četiri posto manja u odnosu na prosjek zemalja Europske unije.
“Intenzivan rast nominalnog uvoza kave Hrvatske u posljednjih nekoliko godina uzrokovan je povećanjem cijena na globalnom tržištu. Važno je primijetiti da se realni uvoz kave blago smanjio, što je usko korelirano sa smanjenjem potrošnje”, rekao nam je Buturac. “Rast cijena pretvara kavu u luksuznu robu za sve veći broj domaćeg stanovništva. To se poglavito odnosi na petinu stanovništva koja živi u riziku od siromaštva”, zaključio je.
