Nakon što je američka vojska najavila početak pomorske blokade iranskih luka, cijene nafte na svjetskim tržištima naglo su porasle, dok su azijske burze reagirale padom zbog straha od daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku, piše AP News. Ovakav razvoj događaja ponovno je pokazao koliko su globalna tržišta osjetljiva na geopolitičke napetosti i koliko brzo reagiraju na poremećaje u opskrbi energijom.

Zagrebačka Burza

Očekuje se oprezno trgovanje, Končar prošli tjedan rastao preko 3 posto

Cijene nafte snažno su porasle u ponedjeljak nakon najave United States Central Command o blokadi brodova koji plove prema iranskim lukama ili iz njih isplovljavaju kroz Hormuški tjesnac. Američka sirova nafta poskupjela je za gotovo sedam posto i dosegnula više od 103 dolara po barelu, dok je Brent nafta porasla za oko 6,5 posto, probivši granicu od 100 dolara. Ovaj nagli skok posljedica je neuspjelih pregovora između Sjedinjene Američke Države i Iran, čime je dodatno pojačana cjenovna volatilnost.

Istodobno, financijska tržišta u Aziji zabilježila su pad. Japanski indeks Nikkei 225, australski S&P/ASX 200, južnokorejski Kospi i hongkonški Hang Seng završili su trgovanje u minusu, dok je kineski Shanghai Composite ostao gotovo nepromijenjen. Pad burzi odraz je nesigurnosti među ulagačima koji strahuju od daljnjeg širenja sukoba i mogućih posljedica na globalno gospodarstvo, što dodatno pojačava tržišnu neizvjesnost.

Trenutna kriza nadovezuje se na ranije sukobe između Sjedinjene Američke Države, Izrael i Iran, koji su eskalirali krajem veljače. Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi između 20 i 25 posto svjetske nafte, od tada je pod stalnim pritiskom, a promet je značajno smanjen. Posljedica toga je kontinuirani rast cijena, koje su s oko 70 dolara po barelu u kratkom roku dosezale i znatno više razine, što potvrđuje važnost ovog ključnog transportnog pravca.

Na najavu blokade reagirala je i Islamska revolucionarna garda, poručivši da kontrolira tjesnac i upozorivši na moguće posljedice za svaku vojnu intervenciju. Iako američka strana tvrdi da neće ometati komercijalni promet prema drugim državama, Teheran takve poteze smatra prijetnjom i kršenjem nedavno dogovorenog primirja. Neuspjeh pregovora dodatno je produbio krizu i povećao rizik od daljnje eskalacije.

Situacija u Hormuškom tjesnacu ima dalekosežne posljedice jer ugrožava opskrbu značajnog dijela svjetskih energetskih tokova. Stručnjaci upozoravaju da bi poremećaji mogli izazvati lančane reakcije – od rasta cijena goriva do povećanja troškova proizvodnje i života. Posebno su izložene azijske zemlje, koje primaju velik dio nafte koja prolazi tim pravcem. Upravo zato međunarodna zajednica poziva na smirivanje napetosti, no budućnost ovog ključnog pomorskog puta i dalje ostaje krajnje neizvjesna.