Iako je neupitno da bi sklapanjem Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) gospodarstvo EU imalo velike koristi, mnogo više bi se njime okoristili Amerikanci.

Također postizanje tog dogovora smanjilo bi trgovinske tokove s Europom, što bi pak najviše pogodilo zemlje u razvoju.Naime, studija koju su sastavili ekonomisti njemačkog Ifo instituta pokazala je kako bi Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo u dugoročno u SAD-u povećalo prihod po stanovniku za 13,4 posto, dok bi istodobno prihod po stanovniku EU-a porastao za samo, u prosjeku, pet posto. Te brojke se zasnivaju na premisi kako bi EU i SAD postigli vrlo ambiciozan dogovor o okidanju transtlanskih carina, a kojim bi se istodobno harmonizirala regulativa u brojnim sektorima , koja je jedna od glavnih necarinskih prepreka trgovini.

Zamjena uloga
No koliko bi tu moglo biti problema i koliko će teško biti pomiriti često dijametralno suprotna stajališta pokazala je prošlog petka Francuska koja se izborila da, barem privremeno, europska filmska, televizijska i glazbena industrija budu izuzete iz pregovaračkog madata Europske komisije. Američki dužnosnici su upozorili kako upravo taj primjer "kulturalnog izuzeća", a i slični koji bi mogli uslijediti ozbiljno dovode u pitanje ishod pregovora i prije nego što su oni uopće počeli. Inače, britanski premijer David Cameron, koji je domaćin dvodnevnog summita G8 u Sjevernoj Irskoj, nada se kako će upravo tamo, barem formalno, otpočeti pregovori o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu.Ipak, analiza Ifo instituta koja ukazuje da bi TTIP donio više koristi američkom nego gospodarstvu EU-a, mogla bi ojačati entuzijazam oko njegovog postizanja u SAD-u, ali i skepticizam u Europi. Ipak, s obzirom na dugotrajnu i žilavu krizu u Europi ni spomenuti rast prihoda od pet posto po glavi stanovnika nije zanemariv.Također, analiza je umirila strahove zagovornika europskih integracija da bi TTIP dodatno povećao gospodarski disparitet unutar Europe. Štoviše, zahvaljujući TTIP-u potaknuo bi se rast zemalja najpogođenijih krizom poput Španjolske i Grčke. S druge strane smanjio bi se volumen trgovine unutar EU jer bi više roba i usluga išlo preko Atlantika, što ne bi išlo u prilog nekm članicama. Primjerice smanjio bi se obujam njemačke trgovine s Velikom Britanijom, Francuskom i Italijom, kao i britanske s Irskom, Španjolskom, Francuskom, Italijom i Njemačkom."S ekonomskog gledišta to nije velik problem, no ukoliko se ovakav tip partnerstva ozbilji bit će teže održavati zajedništvo između država EU", rekao je Ulrich Schoof, projektni direktor zaklade Bertelsmann.Štetnih posljedica bi bilo i diljem svijeta, a partnerstvo EU i SAD-a naškodilo bi Kanadi i Japanu, a posebno bi pogodilo zemlje u razvoju. Najpogođenioji bi bili Meksiko i Čile koji imaju jake trgovinske veze sa SAD-om, a sporazum bi imao teške posljedice i za većinu država Afrike, Azije i Južne Amerike , uz iznimku Brazila.

Britanci najveći dobitnici
U EU bi se od TTIP-a najviše okoristili Britanci. Naime njihov BDP po stanovniku trebao bi porasti 9,7 posto. U Njemačkoj bi pak prihod po stanovniku ttrebao porasti za 4,68 posto, dok bi u Francuskojbio veći za svega 2,64 posto. No prednosti TTIP-a su neupitne kada je riječ o zapošljavanju jer bi se tim sporazumom otvorilo 1,1 milijuna radnih mjesta u SAD-u, 400 tisuća u Velikoj Britaniji te između 100 i 200 tisuća u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Francuskoj.