Ovo nisu priče iz špijunskog romana iz 1960-ih, već događaji koji su se ove godine dogodili u Njemačkoj, piše u svojoj analizi BBC.

Iako nema dokaza da je za sve ove događaje odgovorna Moskva, Njemačka je u stanju pojačane pripravnosti zbog mogućih ruskih sabotaža potaknutih kontinuiranom vojnom potporom Kijevu.

Dok bjesni rat između Rusije i Ukrajine, strahuje se da je Europa skliznula u novi Hladni rat.

“Kada razmišljamo o Hladnom ratu, skloni smo razmišljati o 1970-ima kada su pravila igre već bila ustanovljena”, kaže Mark Galeotti, viši suradnik u britanskom think tanku za obranu i sigurnost RUSI i direktor konzultantske tvrtke Mayak Intelligence.

“Na neki način, nalazimo se u ranom Hladnom ratu – pedesetim i šezdesetim godinama, dakle puno sirovijem vremenu”, kaže.

Njemačka ministrica: Rusija vodi hibridni rat

Ali kako Hladni rat izgleda u najvećem europskom gospodarstvu i zemlji koju je Željezna zavjesa nekoć dijelila na pola?

Najveći šok dogodio se prošlog mjeseca kada je CNN izvijestio da su američki dužnosnici rekli Berlinu o navodnim ruskom planovima za ubojstvo izvršnog direktora najveće njemačke kompanije za proizvodnju oružja Rheinmetall, prenosi Index.

Kremlj je opovrgnuo izvješće, ali njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock napala je Rusiju zbog “vođenja hibridnog rata”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Da je zavjera za ubojstvo 61-godišnjeg direktora Rheinmetalla bila uspješna, to bi izazvalo šok na Zapadu.

Ruska televizija objavila povjerljivi razgovor njemačkih zapovjednika

Sigurnosna pogreška nedugo nakon toga omogućila je špijunima da prisluškuju vrlo osjetljiv razgovor između visokih dužnosnika njemačkog zrakoplovstva, koji je kasnije emitiran na ruskoj televiziji.

Bila je to velika neugodnost za Berlin s obzirom na to da je, kako se čini, brigadni general u Luftwaffeu koristeći nesigurnu liniju dopustio špijunima pristup sigurnom pozivu.

Ovaj propust, koliko god bio izoliran, potaknuo je optužbe da je Njemačka dugo bila slaba karika unutar europske protuobavještajne službe zbog fragmentiranog, federaliziranog sustava, koji je ograničen snažnim naglaskom na privatnost pojedinaca.

Nekoliko tjedana kasnije, dvoje njemačko-ruskih državljana uhićeno je pod sumnjom da su planirali sabotažu američkih vojnih objekata u Bavarskoj. Annalena Baerbock pozvala je ruskog veleposlanika i objavila: “Nećemo dopustiti Putinu da donese svoj teror u Njemačku.”

Prošlog tjedna pronađene su rupe urezane u ograde objekata koji opskrbljuju dvije vojne baze u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji, uz zabrinutost da netko pokušava kontaminirati zalihe.

Njemačka nije jedina europska država koja je meta očitih sabotaža, na popisu su i mnoge američke vojne baze koje su uspostavljene nakon Drugog svjetskog rata.

“Moskva na Njemačku gleda kao na veliku, ali mlitavu silu”

Mark Galeotti vjeruje da Moskva na Njemačku gleda kao na veliku, ali “mlitavu” silu, što je čini idealnom točkom pritiska.

Najveći čin poznate sabotaže koji je pogodio Njemačku posljednjih godina bio je napad na Sjeverni tok, plinovodi koji ide ispod Baltičkog mora i povezuje Njemačku i Rusiju.

Simbol njemačke ovisnosti o ruskom plinu

Njemačka raspisala tjeralicu: Ukrajinski specijalni ronilac Volodimir Z. sabotirao Sjeverni tok

Špekulacije o tome tko je naredio napad su sve češće, ali Njemačka je sada neočekivano izdala nalog za uhićenje ukrajinskog instruktora ronjenja.

Prošlog je tjedna Wall Street Journal izvijestio da je operacija bila privatno financirana, ali nadzirana iz Ukrajine. Kijev je odbacio izvješće kao besmislicu.

Nije moguće svaki incident očite sabotaže odmah i s potpunom sigurnošću pripisati Rusiji. U Francuskoj su ekstremno ljevičarski aktivisti, a ne ruski agenti, bili optuženi da su napali željezničku mrežu uoči Olimpijskih igara. I Njemačka je imala vlastitu povijest militantnih napada krajnje ljevice.

AfD želi ukinuti pomoć Ukrajini

Činjenica da su osobe iz Ukrajine sada u središtu pozornosti zbog eksplozija Sjevernog toka potaknula je nove kritike unutar Njemačke. Suvoditeljica krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel pozvala je da se isplate pomoći Kijevu zaustave i da se šteta od Sjevernog toka naplati Ukrajini.

AfD uživa veliku potporu na bivšem komunističkom istoku, gdje postoji dugotrajna naklonost Rusiji i nezadovoljstvo glavnim strankama koje su od ponovnog ujedinjenja dominirale nacionalnom politikom.

U pokušaju jačanja sigurnosti, njemačka vlada radi na novom zakonu usmjerenom na povećanje otpornosti kritične infrastrukture. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser kaže da moraju postojati “maksimalne zaštitne mjere u svim područjima”.

Operateri u kritičnim sektorima, kao što su energija, transport i voda, morat će slijediti minimalne sigurnosne standarde prema prvom saveznom zakonu te vrste u Njemačkoj. Zakon tek treba dobiti konačno odobrenje unatoč povećanim napetostima oko rata.

Oklopna vozila Marder njemačke proizvodnje navodno se koriste u iznenadnoj operaciji Ukrajine unutar ruskog teritorija. To bi označilo još jedan razbijen tabu njemačke vanjske politike od ruske invazije na Ukrajinu. Dodatno, pojavili su se planovi da se američke rakete dugog dometa 2026. godine postave u Njemačkoj.

Njemačkoj će trebati godine za prilagodbu obrane

Kada je započela ruska invazija, kancelar Scholz je obećao Zeitenwende, prekretnicu u nacionalnoj obrambenoj i sigurnosnoj politici.

Ali pristaše i kritičari vlade podjednako priznaju da će za poništavanje godina nedovoljnog ulaganja u obranu trebati vremena – kao i za prilagodbu mentaliteta koji se razvio pod utjecajem njemačke mračne prošlosti.

S obzirom na nedavni razvoj događaja, postavlja se pitanje koliko vremena Berlin ima. Mark Galeotti kaže da se ne radi samo o ponovnoj izgradnji obrane, već i unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti i poboljšanje protuobavještajnog rada.

“To ne traje tjednima ili mjesecima, već godinama.”