Sve izglednija propast trgovinskog sporazuma između Kanade i Europske unije pod nazivom CETA pokazala je kako vanjskotrgovinska politika Unije postoji samo na papiru, ali za "prolivenim mlijekom" više trebaju žaliti Kanađani, ocjenjuju inozemni analitičari.

'CETA nije mrtva'
Nakon što regija Valonija njije dala pristanak belgijskoj vladi za potpisivanje sporazuma koje je na bilo zakazano za četvrtak, kanadska ministrica trgovine Chrystia Freeland izjavila je novinarima kako je i dalje uvjerena da se rješenje može naći do četvrtka.  "CETA nije mrtva i nastavljamo naporno raditi", rekla je Freeland. Međutim, dodala je kako je loptica sada na europskoj strani.

Prema mišljenju Johna Clancya, starijeg savjetnika u briselskom FTI Consultingu, debakl sa CETA-om ima ozbiljne posljedice po europsku vanjskotrgovinsku politiku, prenosi Financial Times.  "Čak i ako se rješenje pronađe u sljedećim tjednima, ugled EU-a kao najvećeg trgovinskog bloka je narušen", ocjenjuje Clancy. No, mnogo više štete otkazivanjem CETA-e pretrpjet će Kanada. Naime, trgovinski sporazum omogućio bi drugoj najvećoj državi na svijetu pristup tržištu od 500 milijuna ljudi, većem nego što omogućuje sporazum NAFTA između Kanade, SAD-a i Meksika. 

Na vjetrometini
Kanadsko gospodarstvo iznimno ovisi o američkom tržištu jer 75 posto ukupnog izvoza odlazi na jug.  No, oba američka predsjednička kandidata tvrde da su za promjene NAFTA-e, sklopljene 1994. godine.  "Mi smo jedna od najovisnijih država na svijetu u smislu trgovine. Ako ovaj sporazum propadne, to će biti veliko razočaranje", kaže za Reuters bivši premijer Quebeca Jean Charest koji je tijekom svog mandata i inicirao kanadsko-europske pregovore. Osim toga, američka politika nije sklona ni ratifikaciji Transpacifičkog trgovinskog partnerstva (TPP), što Kanadu opet ostavlja na vanjskotrgovinskoj vjetrometini.