Naftna industrija Srbije (NIS), čiji je većinski vlasnik ruski Gazprom, potpisala je ugovor s kompanijom Centrenergo Holding, koja je dio Gazprom Energoholdinga, o osnivanju zajedničke tvrtke za izgradnju termoelektrane kod Pančeva u Srbiji, priopćio je Gazprom.

Prema tom ugovoru potpisanom na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt-Peterburgu, predviđa se da će kompanija biti osnovana pod imenom Serbskaja Generacija Novi Sad i da će provoditi projekat izgradnje elektrane kapaciteta između 140 i 208 megavata, navodi Blic. Pri tome će Centrenergo Holding biti vlasnik 51 posto, a NIS 49 posto udjela u zajedničkoj kompaniji. Početak izgradnje planira se za ovu godinu, dok bi termoelektrana trebala početi s radom u 2018. godini. 

Neizvjesna budućnost
Projekt je vrijedan 140 milijuna eura, a veći dio investicije osigurat će Gazprom Energoholding. Termoelektrana kod Pančeva koristit će prirodni plin kao glavno gorivo, a opskrbljivat će energijom NIS-ovu rafineriju, a vjerojatno i NIS-ovog strateškog partnera HIP Petrohemiju, dok će ostatak biti ponuđen na srpskom tržištu struje.  Tom odlukom, koja sigurno nije prošla bez odobrenja srpskih vlasti, produžena je neizvjesnost u pogledu energetske budućnosti Srbije. Već nekoliko mjeseci, od propasti ruskog plinovoda Južni tok od kojeg je Srbija trebala imati velike koristi, u javnost dolaze proturječni energetski planovi srpske vlasti. U situaciji kada je postalo jasno da bi, poput Južnog toka, Srbija mogla biti zaobiđena i kada je riječ o novom ruskom plinskom projektu, plinovodu Turski tok, najviši dužnosnici, prije svega premijer Aleksandar Vučić, okrenuli su se drugim rješenjima.

Početkom lipnja Vučić je boravio u SAD-u, gdje je s predstavnicima General Electrica razgovarao o gradnji vjetroparkova u Srbiji. Amerikanci su zainteresirani za izgradnju vjetroparkova u Dolovu i Kovačici, ali za to postoje nemale prepreke. Naime, u Srbiji još nije riješeno pitanje ugovora o obveznom otkupu struje iz vjetroelektrana, na temelju čega banke pristaju na financiraju skupe gradnje vjetroelektrana, koja može dosegnuti i stotine milijuna eura. Ali ako se i to riješi, gotovo nesavladiv problem čini se cijena struje iz vjetroelektrana. Jedan od privatnih trgovaca strujom u Srbiji, za Politiku kaže da je električna energija koju proizvodi Elektroprivreda Srbije (EPS) neusporedivo jeftinija.

Prema njegovim riječima, proteklih dana EPS je mogao na burzi kupiti struju po 35,16 eura po megavatu, a struja iz vjetra bi se prodavala po 92 eura, što je gotovo tri puta skuplje. EPS ima obvezu da u sljedećih 12 godina otkupljuju struju iz vjetroelektrana od investitora, ali tako što će sve troškove snositi krajnji potrošači, zato što se Srbija obvezala da će smanjiti emisiju štetnih plinova do 2020. godine. Zato sugovornik Politike pita zašto bi građani preko EPS-a plaćali tako skupu struju, ako imaju svoju jeftinu i ako je čak i uvozna struja dva i pol puta jeftinija od tzv. zelene?

Obveze prema EU
Miloš Colić, direktor kompanije New Energy Solution, kaže da je činjenica kako je Srbija prepoznata kao država sigurna za investiranje."Kada je riječ o cijeni struje iz vjetra, njeno subvencioniranje je određeno Zakonom o energetici s jedne strane, a s druge se Srbija u skladu s direktivom Europske energetske zajednice obvezala na učešće 27 posto obnovljivih izvora energije u njenoj bruto finalnoj potrošnji energije u 2020. godini. Taj cilj je nemoguće ispuniti bez energije vjetra s obzirom na to da su energetski kapaciteti Sunca, biomase i hidroelektrana nedovoljni", objasnio je Colić.