Razvijena gospodarstva započela su nevidljivom rukom koordiniranu akciju najagresivnijeg sužavanja svojih fiskalnih deficita u zadnja četiri desetljeća. Predvodnice ovog pokreta su SAD i Velika Britanija čije vlade vjeruju kako mogu srezati dug bez usporavanja gospodarskog oporavka. Tijekom sljedeće godine bogate zemlje smanjit će primarni proračunski deficit (izuzev plaćanja kamata) za otprilike 1,6%, što je najveće smanjenje od 1970. otkada OECD vodi evidenciju. Početkom mjeseca ukupni javni dug SAD-a iznosio je otprilike 90% BDP-a koji iznosi 13,1 trilijun američkih dolara. Omjer zaduženosti kućanstava i kompanija u SAD-u i tamošnjeg BDP-a na godišnjoj razini nešto je veća od 60%, što prema ovom pokazatelju osigurava SAD-u tek 5.mjesto na ljestvici G8 zemalja.

Potreba za štednjom
Razumljivo je stoga da čelni ljudi razvijenih zemalja pokušavaju naći balans zauzdavanja zaduživanja koji bi održao pa i ukoliko je moguće povećao globalnu potražnju za uslugama i proizvodima. U isto vrijeme, američki BDP smanjit će se za 1,3% tijekom sljedeće godine kada istekne 787 milijuna dolara vrijedan paket financijskih stimulansa. Prema izračunu analitičara JPMorgana, smanjenje BDP-a Europske Unije iznosit će 0,7%, dok će u Velikoj Britaniji iznositi 2,4%. Brojke nam jednostavno govore da će se dogoditi značajno usporavanje gospodarskog rasta. Ipak, gospodarski rast će još uvijek biti solidan. Institut za Međunarodne Financije (Institute of International Finance – IIF) predviđa kako će se globalno gospodarstvo širiti godišnjim tempom od 2,6% tijekom prve polovice sljedeće godine, za razliku od 3,8%-tnog tempa tijekom drugog kvartala 2010. Očekuje se da će drugi kvartal ove godine donijeti najveći gospodarski rast u razdoblju od iduće dvije godine. Razlog tome je spomenuto značajno i harmonizirano smanjivanje fiskalnih deficita razvijenih tržišta. Čelnici skupine G20 27. lipnja donijeli su odluku o zadržavanju postojećih paketa financijskih stimulansa istodobno obećavajući da će do 2013. prepoloviti proračunske deficite. Njihovo priopćenje, objavljeno nakon skupa u Torontu, premostilo je jaz između predsjednika Obame – koji se htio usredotočiti na rast, te njemačke kancelarke Angele Merkel – koja je istaknula potrebu za štednjom. Znatan dio fiskalnog stezanja koje očekuje SAD u nadolazećoj godini može se opisati kao pasivna kontrakcija i stoga što je stezanje zapravo rezultat završetka djelovanja paketa financijskog stimulansa kojeg je Kongres SAD-a donio u veljači 2009. Već je distribuirano 415 milijardi dolara, odnosno 53% planiranog programa, koji uključuje smanjenje poreza i rashoda za izgradnju prometnica i drugih infrastrukturnih projekata. Mark Zandi, ekonomist Moody’s Analytics-a smatra kako će SAD najvjerojatnije smanjiti proračunski deficit s 1,4 bilijuna USD u tekućoj godini na 1.1 bilijun USD u fiskalnoj godini počevši od 1. listopada. On također predviđa ukupan pad deficita od 900 milijardi USD u 2012. te 800 milijardi USD u 2013. Dok ovo snižavanje državnog duga i spuštanje dugoročnih kamatnih stopa predstavlja naizgled prudentan način vođenja makroekonomske politike, globalni ulagači razmišljaju o prodajama svojih dionica zbog zabrinutosti o stvarnim kompetencijama kreatora politike. Naime, tržišta kapitala na kojima sudjeluju izrazito veliki igrači još uvijek pamte lekcije iz 1930. kada je smanjenje deficita otišlo predaleko i odvilo se suviše brzo. Potrošačka moć kao i očekivane zarade kompanija koje su preživjele tih godina bile su na vrlo niskim razinama. Da li se može povući paralela i da li ulagači s pravom strahuju da bi drastična smanjenja deficita mogla ugroziti očekivani globalni rast?

Početkom ovog mjeseca MSCI World indeks (dionički kompozitni indeks koji reflektira stanje i trendove tržišta dionica širom svijeta) pao je za 16.5% na 1,036.62 na datum 02. srpnja, dok je istovremeno S&P 500 indeks doživio 16% pad na 1.022.58. Uslijed raznolikih kvartalnih rezultata kompanija poput General Electrics s jedne i Apple i Fiat-a s druge strane, MSCI World indeks trenutno fluktuira između 1050 i 1100. S&P 500 indeks će odskočiti natrag na 1,350 do sredine sljedeće godine kada ulagači uvide kako je gospodarski oporavak stvarnost, baš kao i porast profita, izjavio je za CNBC David Bianco predsjednik Merill Lynch Global Research grupe. Šarolika slika kvartalnih financijskih izvješća u SAD-u pokazuje da se pojedine tvrtke već suočavaju s opadanjem državne potražnje. International Business Machines, najveći svjetski pružatelj računalnih usluga sa sjedištem u New Yorku, izvijestio je kako su im prihodi iz javnog sektora stagnirali već u prvom kvartalu, nakon 6%-tnog porasta u istom razdoblju godinu ranije. Istovremeno, pad dijela prihoda koji IBM ostvaruje prodajom privatnom sektoru iznosio je 2% u usporedbi s padom od 15% u istom razdoblju prošle godine. Nazire se trend opadanja potražnje javnog sektora i oporavka potražnje koja dolazi iz privatnog sektora. U prilog tome idu primjeri kompanija poput Siemens AG sa sjedištem u Münchenu čija uprava prognozira nastavak snažne profitabilnosti u trećem kvartalu kao rezultat porasta potražnje za njihovim tvorničkim automatizacijskim alatima, proizvodima za zdravstvo i žaruljama. Obzirom da distributeri Siemensovih proizvoda ponovo pune skladišta, narudžbe i prodaja za drugo tromjesečje istovremeno su porasle po prvi put u gotovo dvije godine. Čini se da bi ipak ulagači trebali pričekati sa masovnom i neselektiranom prodajom pozicija u svojim portfeljima. U toj tezi idu u prilog i podaci OECD-a. Naime, razvijena su gospodarstva posljednji put svjedočila padu deficita 2006. godine kada je pad iznosio 1,5%. Iste godine dotična gospodarstva ipak su rasla i to 3,1%, dok je MSCI World indeks porastao 18%. S druge strane iz izvješća Ministarstva trgovine SAD-a vidljivo je kako američko stambeno tržište već osjeća posljedice travanjskog istjecanja $8,000 vrijednog poreznog kredita, s obzirom da je u svibnju zabilježen pad kupnje nove stambene gradnje za 33%, što je najniža razina još od 1963. Vjerojatnost ponovne recesije u Velikoj Britaniji iznosi 30%, dok je za cjelokupno europsko područje rizik nešto viši i iznosi 35%, smatraju ekonomisti IHS Global Insight konzultantske kuće. Isti izvor smatra da vjerojatnost za ponovni ulazak SAD-a u recesiju može porasti ukoliko Kongres ne uspije proširiti povlastice nezaposlenima i pružiti pomoć saveznim državama kako je Obama zatražio.

Dužnička kriza i dobici na burzi
Europske vlade, u strahu od širenja grčke dužniče krize u svoje planove ugrađuju brojne štedne programe. Nova koalicijska vlada Velike Britanije najavila je porast poreza i značajno smanjenje potrošnje, najdrastičnije još od II. svjetskog rata, ne bi smanjila državni deficit. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble, predložio je smanjenje potrošnje koje bi trebalo rezultirati smanjenjem proračunskog deficita koji trenutno iznosi 4,3% BDP-a za oko 40% tijekom sljedećih pet godina. Također se očekuje smanjenje jaza u Velikoj Britaniji na 7,4% sljedeće godine u usporedbi s ovogodišnjim deficitom od 9,7%. Fiskalna politika ne smije se zanemariti, sužavanje iste može rezultirati ponekim negativnim posljedicama, ali na pomolu nije još jedna recesija. Unatoč najavama kancelarke Merkel kako je “vrijeme za smanjenje deficita”, Njemačka je zapravo na dobrom putu za ostvarivanje značajne infrastrukturne potrošnje i smanjenja poreznih primitaka, što bi zapravo moglo rezultirati povećanjem deficita. Posljedično tome, čini se da dužnička/fiskalna kriza još uvijek ne stvara negativan pritisak na industrijsku produkciju Eurozone. Naime, prema podacima Capital Economics ekonomsko-istraživačke grupe, u svibnju je mjesečni porast proizvodnje cjelokupne EU industrije iznosio 0,9% što je nešto ispod očekivanja ali još uvijek čini respektabilnih 9,4% rasta proizvodnje na godišnjoj razini što je drugi najveći rast zabilježen u povijesti EU. Smanjeni proračuni mogli bi generirati dobitke na dioničkom tržištu ograničavanjem iznosa koje vlade isisavaju sa tržišta, čime se oslobađa pristup financijskim sredstvima za privatna poduzeća. Razdoblja visoke zaduženosti u Velikoj Britaniji tijekom posljednjih 35 godina bila su korelirana s relativno niskim vrijednostima dionica. Ipak, simultano pooštravanje fiskalnih politika nekolicine bogatih gospodarstava se u ovom trenutku za tržišta dionica može okarakterizirati kao “rizična strategija”. Ulagači u vlasničke vrijednosne papire u svakom slučaju imaju razloga za zabrinutost ali čini se da je ta zabrinutost već dobrim dijelom ukalkulirana u trenutne valuacije kompanija. Obzirom da je zadnjih mjeseci u ulagačkom svijetu prevladavao negativni sentiment dok očekivani rast svjetskog gospodarstva za 2011 ostaje na zadovoljavajućoj razini, iako za trećinu manji nego početkom ove godine, za očekivati je nastavak oporavka svjetskih indeksa.

Igor Gvozdanović predsjednik je uprave Platinum Investa, predavač na ZŠEM-u i završava doktorat pri Swiss Management Centeru

Činjenice

Vladama nedostaje vatrenosti
Uz kratkoročne kamatne stope blizu nule u SAD-u, Europi i Japanu, ostavlja se prilično malo manevarskog prostora za FED i druge središnje banke. Otprilike 59% od 440 rukovoditelja ispitanih u RBC Capital Markets anketi objavljenoj proteklog tjedna smatra kako vladama u razvijenim zemljama nedostaje vatrenosti za poticanje kredita ukoliko nas pogodi druga financijska kriza.

Privatni sektor pozitivan trend
Izgleda da će uloga privatnog sektora u cjelokupnoj potražnji imati pozitivan trend dok će kao komponenta potražnje javni sektor opadati, što ukoliko brzina pada ove komponente bude pravilno regulirana može dati dodatni poticaj ulagačima.

INOVACIJA

Hrvatska zubarska stolica koja redefinira dentalnu industriju

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard