Ukoliko Europska unije pojača svoje napore u ostvarivanju rodne ravnopravnosti stvorit će se veći broj radnih mjesta, porast će BDP, a društva će se moći uspješnije prilagoditi izazovima starenja stanovništva, pokazuju rezultati studije koje je povodom Međunarodnog dana žena objavio Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE).

"Jednakost žena i  muškaraca jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a. Radi se o pravednosti. Sada govore brojke; jednakost potiče gospodarski rast. Rodna ravnopravnost donijet će veći rast Europi", rekla je Vera Jourova, povjerenica Europske komisije za pravosuđe, zaštitu potrošača i rodnu ravnopravnost.

"Naša studija dokazuje da je rodna ravnopravnost dobra za gospodarstvo i da se ne može zanemariti ako EU želi postići održiv i inkluzivan rast. Predugo su rodne neravnopravnosti ograničavale gospodarske mogućnosti žena a sada imamo dokaz da je rodna ravnopravnost ključna za cijelo gospodarstvo", rekla je Virginija Langbakk, ravnateljica EIGE-a.

Rezultati potvrđuju da bi unapređenje rodne ravnopravnosti do 2050. generiralo 10,5 milijuna novih radnih mjesta, a zaposlenost u EU-u bi dosegnula 80 posto. To bi pozitivno utjecalo i na bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika  koji bi se do 2050. mogao povećati za gotovo deset posto.

Pozitivni gospodarski učinci znatno variraju među državama članicama, te bi neke imale povećanje od četiri posto BDP-a, a druge veće i od deset posto. Zemlje koje imaju više prostora za poboljšanje njihove sadašnje razine rodne ravnopravnosti mogu mnogo dobiti.

Unapređenje rodne ravnopravnosti moglo bi pomoći i glede demografskih izazova s kojima se suočava EU, poput starenja stanovništva. Ranija istraživanja sugeriraju da je rodna ravnopravnost povezana s većom stopom nataliteta, što bi dovelo do povećanja stanovništva i dugoročnog osiguravanja radne snage. To je važno s obzirom na trentune demografske projekcije za EU koje najavljuju povećanja udjela radno neaktivnih starijih osoba.

Studija o "gospodarskim prednostima rodne ravnopravnosti" razmatrala je koje bi gospodarske utjecaje imalo smanjenje rodne neravnopravnosti u području STEM-a (znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike), obrazovanja, tržišta rada i plaća. Također je razmatrala i demografske promjene u slučaju smanjenja razlika u odnosu na spolove. Studija je jedinstvena po tome što niti jedna prijašnja nije obuhvatila tako širok raspon makroekonomskih prednosti rodne ravnopravnosti u EU-u. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost