Europska unija četvrtu godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu namjeravala je označiti još jednim, 20. paketom sankcija Putinovom režimu, no zbog mađarske i slovačke blokade ići će se u daljnje energetsko ‘odcjepljenje’ od Rusije posebnim zakonom kojim će se trajno zabraniti uvoz nafte iz Rusije.

Taj bi prijedlog trebao biti objavljen sredinom travnja, nakon izbora u Mađarskoj. Mnoge od ranije donesenih mjera primjenjivale su se s odgodom, pa tako neke od njih stupaju na snagu tek u ovoj godini ili početkom iduće, no efekti poduzetih koraka prema Rusiji su već vidljivi iz statistika.

Eurostat je prigodno osvježio podatke o robnoj razmjeni i ovisnosti EU o ruskim sirovinama i proizvodima, a zaključak je da postaje vidljivo smanjenje učešća Rusije u uvozu energenata, a u zadnja tri lanjska tromjesečja i uzastopne pozitivne trgovinske bilance, što se posljednji put inače dogodilo još davne 2002., prije jačanja orijentacije na ruske izvore energije.

Gnojiva u vrhu

No, kazne Rusiji i ograničavanje trgovine određenim proizvodima rezultirali su padom izvoza u Rusiju od 61 posto i padom uvoza iz Rusije od 90 posto u razdoblju od prvog tromjesečja 2022. do četvrtog tromjesečja 2025. Efekti su, što se izravne trgovine tiče, najvidljiviji kroz podatke o udjelima u robnoj razmjeni, a rezultat je negativan jer očekivano Rusija ima značajno smanjenje participacije u europskoj trgovini i u uvozu i izvozu u odnosu na razdoblje prije agresije na Ukrajinu. Na ukupnoj razini, udio Rusije u izvozu u trenutku agresije, u prvom tromjesečju bio je na razini od 3,2 posto, a u zadnjem tromjesečju 2025. pao je na 1,3 posto, dok je u tom intervalu pad važnosti u uvozu još veći, s 9,2 na jedan posto.

Promatra li se najvažnije skupine proizvoda u uvozu, kod svih se bilježi snažan pad, čak i onih koje nisu obuhvaćene sankcijama, kao što je slučaj uvoza nikla. Uvoz ukapljenog prirodnog plina će tek s ograničenjima pokazati prave razmjere jer cilj je do kraja 2027. potpuno obustaviti uvoz ruskog plina, i ukapljenog i plinovitog. Rusija je tako još uvijek drugi najveći dobavljač LNG-a europskim kupcima, ali je njezin udio pao s 21 iz 2021. na 16 posto. Glavni opskrbljivač u međuvremenu je postao SAD, koji je u tom razdoblju svoje učešće na EU tržištu podigao s 29 na 52 posto.

Značaj Rusije istopio se u uvozu prirodnog plina u plinovitom stanju, u tom razdoblju skliznuo je s 45 na 16 posto, a njegovu poziciju nadomjestila je energenta iz Alžira i Norveške, iz kojih zajedno stiže više od polovice plina u EU, a porasle su u količine koje se uvozi iz Ujedinjenog Kraljevstva.

U uvozu nafte Rusija je praktički nestala u strukturi glavnih partnera: prije invazije na Ukrajinu njezin udjel bio je na razini 29 posto, a zabranama je sveden na jedan posto. Glavni dobavljači u međuvremenu su postali SAD i Norveška, uz to da su dobavljači iz skupine zemalja “ostali” također znatno povećali udjel (s 29 na 37%).

LNG još stiže iz Rusije

Rusija je još uvijek drugi najveći dobavljač LNG-a europskim kupcima, ali je njezin udio pao s 21 iz 2021. na 16 posto.

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Mineralna gnojiva jedan su od važnih artikala koji su stizali iz Rusije, a do polovice prošle godine nisu bila obuhvaćena sankcijama, a u međuvremenu su uvedene carine i kontrole, koje nisu potpuna zabrana. U prošloj godini Rusija je još uvijek bila važan dobavljač gnojiva za Uniju, ali se njezin udjel spustio s početka 2021. do kraja 2025. spustio s 28 na 13 posto. U međuvremenu je sa svojim gnojivom jače su uskočili Maroko (na 19%) i Egipat (12%).

Spomenuti nikl, na čijem tržištu je Rusija pala i bez sankcija, prije početka rata u Ukrajini Rusiju je držao na tronu glavnog dobavljača, s udjelom od 41 posto, a potkraj prošle godine bio je osjetno ispod SAD-a, koji je u međuvremenu uskočio (SAD 26%, Rusija 20%).

No, trpi i izvoz EU, čiji su glavnih izvozni proizvodi, s izuzetkom farmaceutskog sektora, podbacili. U 2025. vrijednost izvoza farmaceutskih proizvoda prelazila je 9,7 milijardi eura, znatno iznad vrijednosti prethodnih godina, s tim da je obujam tog izvoza manji, dok je izvoz strojeva, vozila, električnih strojeva i plastike drastično pao.

Ilustracije radi, iz usporedivih Eurostatovih podataka, u trećem tromjesečju 2021. izvoz strojeva prelazila je 4,9 milijardi eura, a u istom razdoblju lani 1,56 milijardi, a izvoz električnih strojeva u tim tromjesečjima pao je s 1,88 milijardi na 397 milijuna eura, a vozila s 1,99 milijardi na 282 milijuna eura. Količinski, u trećem kvartalu 2021. izvezeno je bilo 226 tisuća tona teških europskih vozila, a četiri godine kasnije svega 2 tisuće tona.

Prednjače farmaceuti

I slika efekata sankcija na hrvatsko-ruske trgovinske odnose nazire se iz podataka Državnog zavoda za statistiku, a dolazilo je do promjena trendova. Od početka rata naš je izvoz najprije pao, a potom se oporavio, zahvaljujući farmaceutskom sektoru, koji je uvjerljivo najvažniji izvoznik u Rusiju.

U prva tri tromjesečja prošle godine na lijekove se od ukupno 199 milijuna eura realiziranih poslova odnosilo više od 101 milijuna eura. Ostali važni izvozni artikli su pripravci za brijanje (21 milijuna eura), te hula-hop čarape (16 milijuna eura) i grudnjaci (10 milijuna eura). U uvozu, čija je vrijednost iznosila u devet mjeseci 139 milijuna eura, uvjerljivo dominira skupina proizvoda u kojoj su i vakuumska plinska ulja, koje je do kraja prošle godine mogla uz odobrenje EU uvoziti hrvatska Ina za potrebe proizvodnje dizela u riječkoj rafineriji, a od početka ove godine to izuzeće je prestalo.

Ta skupina proizvoda participirala je u uvozu s čak 132 milijuna eura. Jedini značajniji proizvod koji je uvezen lani iz Rusije bile su smrznute sardine (uvezeno ih je u vrijednosti od dva milijuna eura), te mineralna gnojiva i urea (zajedno ih je uvezeno oko četiri milijuna eura). U vrijeme početka ruskog napada na Ukrajinu, pak, u strukturi hrvatskog uvoza iz Rusije dominirala su naftna ulja i prirodni plin, aluminij u sirovim oblicima, naftni plinovi, te kameni ugljen, a vrijednost uvoza prelazila je u 2022. godine 470 milijuna eura. Uvoz iz Rusije će, po svemu sudeći, u ovoj godini drastično pasti.