Nakon što je u okolini Bora u Srbiji već počeo raditi Freeport-McMoRan, jedna od najmoćnijih svjetskih rudarskih kompanija, gdje je pronašla bogata ležišta bakra i zlata, u potragu za novim ležištima ovih metala na planini Crni vrh, koja se nalazi između Bora i Žagubice, uključila se i najmoćnija svjetska rudarska kompanija, britansko-australska korporacija Rio Tinto, javljaju Večernje Novosti.

Kanadska kompanija Reservoir Minerals (REV), prema saznanjima lista, koja u suradnji s Freeportom radi na istraživanju okoline Bora na lokaciji Čukaru Peki, ima licencije i za geološka istraživanja na Crnom vrhu, ali i u okolini zaječarskog sela Nikoličevo, kao i na lokalitetu Kraljevica. Nakon prvih pozitivnih rezultata, Kanađani su zaključili ugovor o osnivanju zajedničke tvrtke s Rio Tintom, koji će u istraživanje potencijalnih rezervi bakra i zlata na tom području uložiti čak 75 milijuna dolara.

Postoje ozbiljni nagoveštaji, pišu Večernje Novosti, da su nalazišta u Nikoličevu i Kraljevici po svom geološkom potencijalu vrlo slična borskom ležištu Čukaru Peki, gdje su Freeport i REV otkrili početni resurs od 65 milijuna tona rude iz koje je moguće dobiti oko 1,7 milijuna tona bakra i 98 tona zlata, vrijednosti oko 18 milijardi dolara.  Istraživanja se nastavljaju, jer je na tom mjestu pronađena i najbogatija zlatna bušotina na svijetu koja sadrži čak 50,3 grama zlata Istraživanja pokazuju da su ležišta Čoka Kupjatra i Tilva Njagra, na Crnom vrhu, potencijalno vrlo bogata zlatom. Sadašnje informacije ukazuju da je moguće iskopati više od 70 tona zlata. Eksploatacijom tog ležišta posao bi dobilo najmanje 250 radnika, a država Srbija bi, samo od ubiranja rudne rente, zaradila 38 milijuna dolara.

Propuštena prilika
Rio Tinto je, inače, u Srbiji, u Jadarskom bazenu, kod Loznice, već pronašao najbogatije svjetsko nalazište litija, metala koji je nužan u proizvodnji hibridnih i električnih automobila. Tu su pronađene i značajne rezerve bora, koji se kao borna kiselina koristi u medicini, kozmetičkoj industriji i za proizvodnju stakla. Rio Tinto namjerava u blizini Loznice otvoriti rudnik litija, a u Jadarskom bazenu se, prema prvim procenama, krije čak 20 posto svjetskih rezervi tog metala. Međutim, da je Srbija bila spremnija, Rio Tinto je na Crnom vrhu već mogao, u suradnji s RTB-om, odnosno državom Srbijom, imati otvorene rudnike, pišu Večernje novosti.

Natječaj umjesto sporazuma
Kako navodi list, nakon dugotrajnih pregovora, 8. srpnja 2003. u Veleposlanstvu Velike Britanije u Beogradu trebao je biti potpisan ugovor o strateškom partnerstvu između RTB Bor i Rio Tinta, kojim je bilo predviđeno osnivanje zajedničke kompanije za istraživanje Crnog vrha.  Potpisivanje sporazuma zaustavljeno je u posljednjem trenutku, nakon čega je odlučeno da se raspiše natječaj za dodjelu koncesije na toj planini. Rio Tinto je trebao financirati sva geološka istraživanja, a ako bi došlo do otvaranja rudnika Rio Tinto bi ima 51% vlasništva, a RTB, odnosno država Srbija, 49%, rekao je Borivoje Stojadinović, tadašnji direktor RTB-a. U to vrijeme prava na istraživanje na Crnom vrhu imao je RTB Bor, koji je desetljećima ulagao u geološka istraživanja, što je predstavljalo kapital tvrtke iz Bora koji je trebala unijeti u zajedničku kompaniju s Rio Tintom. Na natječaju za koncesiju na Crnom vrhu pobijedila je malo poznata kanadska kompanija koja je u istraživanja trebala uložiti 50 milijuna dolara, ali se uskoro povukla s Crnog vrha. 

Bakar, dijamanti, uran, titan…

Rio Tinto je kompanija koja je osnovana 1873. godine. Zapošljava više od 200.000 osoba, a rudnike bakra, dijamanata, litija, aluminija, urana, željeza, titana i drugih metala ima u Australiji, sjevernoj i Južnoj Americi, Africi i Aziji. Ta globalna korporacija je, uz američki Freeport i kanadski BHP Billiton, najmoćnija svjetska rudarska kompanija.