Hrvatski telekom želi smanjiti regulatorni trošak svojih investicija. Trenutačno on čini do 30 posto ukupnog iznosa ulaganja. Čelnik HT-a Davor Tomašković stoga se s čelnikom Deutsche telekoma za Europu Srinijem Gopalanom te novim predsjednikom Uprave Crnogorskog telekoma Nikolom Ljuševom sastao u Podgorici s premijerom Crne Gore Duškom Markovićem. Tomašković kaže da HT, kako u Hrvatskoj tako i u Crnoj Gori, nakon što je u siječnju preuzeo tržišnog lidera u telekomunikacijama u susjednoj državi za 123,5 milijuna eura, želi nastaviti s intenzivnim investicijama u infrastrukturu.

“Problem nam je što značajan dio investicije ne trošimo zapravo na opremu i radove da bi položili optiku ili pak da bi postavili bazne stanice već smo prisiljeni plaćati visoke regulatorne i ine naknade poput prava puta i koncesija za radio-frekvencijski spektar te smo zato krenuli u razgovore s predstavnicima država da vidimo kako možemo riješiti taj problem”, kaže Tomašković. Predsjednik Uprave HT-a naglašava da je posebno nezadovoljan sadašnjim načinom na koji je riješeno pravo puta. Riječ je o naknadi koja se plaća vlasniku zemljišta kroz čiju se česticu provlači određena infrastruktura. U slučaju telekoma cijevi za komunikacijske kablove ili sama optika. Tomašković tvrdi da na telekom tržištu u Hrvatskoj u praksi jedino HT plaća tu naknadu. Ističe da je Vlada uredbom odredila da javna poduzeća to ne moraju pri čemu posebno ističe da je to naknada koju ne plaćaju Odašiljači i veze iako će se tržišno natjecati s HT-om.

Dodaje da nije protiv plaćanja prava puta, ali da želi da ista pravila vrijede za sve. Naglašava da je to tim veći problem, jer je visina naknade za pravo puta toliko velika da se pretvorila u prikriveni porez. Govori se o iznosu u vrijednosti 10 posto fiksnog telekom tržišta u Hrvatskoj.

“Mi smo imali situaciju da jedna prethodna vlada nije bila zainteresirana za biznis, a od ove dvije zadnje tek sada se stvorila stabilnost za dugoročne odluke i stoga se nadamo pomaku nabolje”, kaže Tomašković. Tomašković kaže da HT s druge strane i dalje povećava investicije, kako zbog turizma tako i zbog potražnje za internetom. Investicije su mu lani porasle za 9,1 posto, a u prvoj polovici 2017. za 17,6 posto na 759 milijuna kuna. Veća ulaganja, navodi, rezultat su rada na zadržavanju kvalitete mreže zbog porasta turista kao i zbog rasta potražnje za internetom. No, naglašava ona znače i veći odljev sredstava u ovaj namet dok bi s druge strane mogla ići samo u izgradnju. Dodatan problem, ističe Tomašković su frekvencijske naknade koje je prethodna vlada povećala za tri puta. One postaju ozbiljna prepreka za 5G mrežu u Hrvatskoj.

“U Europi se računa da će 5G mreže postati aktualne oko 2020. Za njih treba mnogo frekvencijskog spektra, a on je kod nas jako skup i poskupio je tako isključivo zato što je jedna prethodna vlada tako odlučila pokrpati budžet. Mislim da su ta sredstva bolje iskoristiva kroz investicije u infrastrukturu”, zaključuje Tomašković.