Globalna trgovina sve je manje slobodna. Prema izračunu Svjetske trgovinske organizacije (WTO), zemlje iz skupine 20 najrazvijenijih država svijeta (G20) uvele su od sredine svibnja do sredine listopada dodatnih 40 ograničenja i barijera u međusobnoj trgovini.

Te restriktivne mjere – poput povećanja carina, zabrana uvoza i izvoznih naknada – odnose se na 481 milijardu dolara vrijednu trgovinu. Kako stoji u priopćenju, radi se o šest puta većem iznosu u odnosu na prijašnje izvještajno razdoblje, od sredine listopada 2017. do ovogodišnjeg proljeća. Ujedno je to i najveći iznos od 2012. kada je WTO započeo pratiti podatke o trgovinu u skupini G20.

K tome, ograničavanje slobodne trgovine ubrzalo je ove godine s obzirom da se mjesečno uvodilo u prosjeku osam mjera, nasuprot njih šest u prijašnjem razdoblju. Nalazi izvješća trebali bi biti ozbiljna briga za vlade država G20 i cijelu međunarodnu zajednicu, istaknuo je generalni direktor WTO-a Roberto Azevedo. "Daljnja eskalacija ostaje realna prijetnja. Ako nastavimo u trenutnom pravcu, ekonomski rizici će se povećati, s potencijalnim efektima za rast, zaposlenost i cijene širom svijeta", naglasio je Azevedo.

Analiza pokazuje da se tri četvrtine od navedenih 40 mjera odnosi na povećanje carina, prvenstveno zbog odmazde na uvođenje američkih carina na čelik i aluminij. Valja naglasiti kako WTO nije ubrojio najavljene, ali još neuvedene mjere. K tome, jedna država zatražila je od WTO-a da se njene mjere odmazde ne uvedu u izvješće. Lideri skupine G20 okupljaju se ovoga tjedna u Argentini, a WTO im je ovim izvješćem dao dobar "šlagvort" za međusobne razgovore.

Naime, Roberto Azevedo je istaknuo kako WTO čini sve što može kako bi smanjio tenzije, ali je za rješenje potrebna politička volja. S druge strane, WTO je u G20 izbrojio 33 mjere usmjerene na liberalizaciju trgovine, odnosno sedam mjesečno što je u skladu s trendom od 2012. godine. Trgovina pokrivena tim mjerama vrijedi 216 milijardi dolara. Za dvije trećine te vrijednosti zaslužna je liberalizacija u Kini.