Čini se da je industrija poluvodiča daleko od događaja koji se odvijaju u Zaljevu, no možda je jedan od sektora najizloženijih američko-iranskom ratu. Globalna industrija poluvodiča ovisi o čvrsto povezanom sustavu energije, specijalnih plinova, logistike i visoko koncentriranih proizvodnih središta, posebno u Tajvanu i Južnoj Koreji. Udarni valovi s Bliskog istoka odjekuju među poluvodičima i mogli bi, posljedično, postati priča o umjetnoj inteligenciji. U svijetu u kojem procvat umjetne inteligencije već gura kritične dijelove lanca opskrbe čipovima blizu njihovih granica, čak i udaljeni geopolitički šok mogao bi imati ozbiljne posljedice.
Južnokorejski izvoz jedan je od rijetkih ranih dostupnih tvrdih makro pokazatelja – i u agregatnom smislu i po kategoriji proizvoda. Kao što podaci pokazuju, (globalni) procvat poluvodiča ostao je u punom jeku tijekom prvih 20 dana ožujka. Izvoz južnokorejskih čipova porastao je na gotovo 19 milijardi dolara, što je novi rekord, i bio je više od 20 posto iznad razine u veljači. Budući da se događaji na Bliskom istoku još uvijek odvijaju, prerano je donositi čvrste zaključke o konačnom utjecaju na poluvodiče i umjetnu inteligenciju. Podaci za ožujak su “retrospektivni” jer je većina narudžbi poluvodiča vjerojatno postavljena i obrađena prije izbijanja rata između SAD-a i Irana.
Više cijene, dulji rokovi
Gledajući unaprijed, industrija poluvodiča, posebno u jugoistočnoj Aziji, mogla bi biti pogođena iz dva glavna razloga. Prvo, proizvodnja čipova je energetski vrlo intenzivna, s velikim dijelovima nafte i plina koji dolaze s Bliskog istoka prije početka rata. Drugo, industrija poluvodiča ovisi o neprekidnom protoku industrijskih plinova i kemikalija. U vrijeme pisanja ovog teksta najjasniji ulazni šok specifičan za poluvodiče je helij, nusprodukt prerade prirodnog plina u Kataru, koji je teško zamijeniti.
Tijekom sljedećih nekoliko tjedana, najvjerojatniji ishod bit će više cijene i dulji rokovi isporuke, a ne kolaps u proizvodnji čipova jer industrija poluvodiča ima neke zalihe i rezerve. Ali, što dulje rat potraje, veći je rizik od iznenadnih poremećaja koji bi mogli izazvati nesrazmjerno velike gubitke u proizvodnji. Industrija umjetne inteligencije posebno je izložena jer proizvodnja čipova umjetne inteligencije ovisi o već uskim lancima opskrbe, posebno u Tajvanu i Južnoj Koreji. Tajvan je ključan za proizvodnju najnaprednijih logičkih čipova, “mozgova” AI sustava, dok je Južna Koreja bitna za HBM (High Bandwidth Memory), ultrabrze memorijske čipove AI-ja koji moraju raditi maksimalnom brzinom.
Zašto je helij važan?
Većina ljudi povezuje helij s balonima. Industrija poluvodiča ima nešto drukčiji odnos s njim. Helij je nužan za izradu čipova u svakoj glavnoj fazi proizvodnog procesa i ne postoji praktična zamjena u mjerilu i čistoći koju zahtijevaju tvornice čipova. Unutar tvornice za proizvodnju poluvodiča helij obavlja tri ključne funkcije: on je nosivi plin u kemijskom taloženju iz parne faze, prenosi reaktivne plinove preko silicijskih pločica s preciznošću koju drugi inertni plinovi ne mogu pouzdano postići u mjerilu; važan je i za hlađenje pločica tijekom termičkih procesa, kontrola temperature na nanometarskoj skali određuje hoće li čip ispravno raditi ili će postati otpad, a helij je jedini plin koji dosljedno pruža tu kontrolu; detekcija curenja u cijeloj infrastrukturi tvornice još je jedan važan razlog, mala atomska veličina helija omogućuje inženjerima da identificiraju mikroskopske kvarove u zatvorenim sustavima prije nego što uzrokuju kontaminaciju ili gubitak prinosa.
Zahtjev za čistoćom čini problem opskrbe još akutnijim. Tvornice poluvodiča ne koriste standardni industrijski helij. Potreban im je helij 6N klase, što znači čistoću od 99,9999 posto. Prema Američkom geološkom zavodu (American States Geological Survey), koji prati globalne rezerve i proizvodnju helija, samo nekoliko proizvodnih lokacija diljem svijeta može dosljedno proizvoditi helij ove čistoće u komercijalnoj mjeri. Katarski kompleks Ras Laffan jedan je od njih.
Uloga Katara i zašto je Južna Koreja najizloženija
Katar proizvodi otprilike trećinu svjetske opskrbe helijem. Industrijski grad Ras Laffan, gdje se helij vadi kao nusprodukt prerade LNG-a, najveći je pojedinačni kompleks za proizvodnju helija na svijetu. Kada su iranski napadi poremetili rad u Ras Laffanu, nisu utjecali samo na katarski izvoz energije. Uklonili su otprilike trećinu globalne opskrbe helijem s tržišta u roku od nekoliko sati.
Južna Koreja dominantan je svjetski proizvođač memorijskih čipova, a Samsung i SK Hynix zajedno kontroliraju većinu globalne proizvodnje DRAM-a i NAND flash memorije. Brojke izloženosti su zapanjujuće: Južna Koreja nabavlja gotovo 65 posto svog helija iz Katara, a udio još više raste za ultračisti 6N razred koji se koristi u vodećim tvornicama.
Samsung i SK Hynix isporučuju čipove Appleu, Nvidiji, Tesli i gotovo svakoj većoj tvrtki za infrastrukturu umjetne inteligencije na planetu. Tvornice čipova rade na temelju pravovremene isporuke helija. Nema strateških zaliha. Kada su katarske isporuke prestale, racionalizacija je počela u roku od nekoliko dana. Analitičari UniCredit Institutea pokušali su opisati scenarij u pet ključnih faza.
Domino efekt: Od Zaljeva do vašeg lanca opskrbe
Poremećaj u lancu opskrbe poluvodičima 2026. slijedi liniju koju većina uvoznika elektronike nikada nije morala planirati. Za razliku od šokova potražnje, koji se postupno povećavaju i daju tvrtkama vremena za prilagodbu, smanjenje opskrbe sirovinama kreće se kroz lanac u roku od nekoliko dana. Evo kako točno funkcionira domino slijed.
Prva faza: Zaustavljanje isporuka helija
Iranski napadi na Katar i blokada Hormuškog tjesnaca zaustavljaju kretanje tankera s helijem kroz Zaljev. Proizvodnja Ras Laffana je poremećena. Cijene industrijskog helija na trenutačnom tržištu udvostručuju se u roku od nekoliko dana. Ugovori koji su postojali prije krize ne daju jamstvo isporuke kada fizička opskrba ne može teći brodskim putem.
Druga faza: Tvornice čipova počinju s racionalizacijom
Samsung i SK Hynix u ovoj fazi aktiviraju protokole za očuvanje helija. Tvornice smanjuju nekritičnu upotrebu helija, daju prioritet svojim proizvodnim linijama najviše vrijednosti i počinju smanjivati sigurnosne zalihe. Inženjeri procjenjuju koji procesi mogu tolerirati kratke prekide, a koji će odmah uzrokovati gubitak prinosa ako tlak helija padne. Poremećaj u lancu opskrbe poluvodičima 2026. postaje operativan u trenutku kada započne racionalizacija, bez obzira na to što se nakon toga događa u Zaljevu.
Treća faza: Proizvodnja čipova usporava
U roku od jednog do dva tjedna od racionalizacije volumen proizvodnje iz vodećih tvornica memorijskih čipova počinje opadati. Smanjenje se ne pojavljuje odmah u objavljenim brojkama proizvodnje, ali se registrira u pokretanju proizvodnje pločica, što je metrika koja određuje što se isporučuje kupcima osam do dvanaest tjedana poslije. Svaki početak proizvodnje pločice koji se ne dogodi danas postaje memorijski čip koji ne postoji u trećem kvartalu 2026.
Četvrta faza: Nvidija, Apple i Tesla osjećaju pritisak
Nvidijina opskrba GPU-om, koja ovisi o TSMC-u za logičke čipove, ali se oslanja na Samsung i SK Hynix za memoriju velike propusnosti koja omogućuje funkcioniranje AI akceleratora, nalazi se pod pritiskom. Appleova opskrba memorijom za iPhone se smanjuje. Teslini računalni moduli za vozila, koji zahtijevaju memorijske čipove automobilske klase, suočavaju se s rizikom alokacije. Operateri AI podatkovnih centara koji su naručili mjesecima unaprijed počinju primati obavijesti o potencijalnim kašnjenjima.
Peta faza: Poremećaj na tržištu elektronike
Ako prekid potraje dulje od dva tjedna, stručnjaci upozoravaju da bi se industrija poluvodiča vrijedna 600 milijardi dolara mogla suočiti s mjesecima kaskadnih poremećaja. Uvoznici elektronike koji se oslanjaju na predvidljivu dostupnost čipova kako bi ispunili vlastite narudžbe kupaca shvaćaju da se rokovi isporuke produljuju, spot cijene rastu, a prozori za alokaciju sužavaju. Poremećaj lanca opskrbe poluvodičima 2026. u ovoj fazi više nije kriza Zaljeva – to je globalna kriza tržišta elektronike.
Važno je naglasiti razloge zašto je ovaj poremećaj lanca opskrbe poluvodičima ozbiljniji od onog iz 2021.
Globalna nestašica čipova 2021. referentna je točka koju većina ljudi koristi kada pokušavaju procijeniti koliko je ozbiljna trenutna situacija. Usporedba ovaj put zapravo podcjenjuje rizik. Nestašica 2021. bila je uzrokovana skokovima potražnje. Zaključavanja zbog Covida 19 dovela su do porasta potražnje za potrošačkom elektronikom točno u trenutku kada su proizvođači automobila smanjili narudžbe čipova, pretpostavljajući kolaps potražnje koji se nikada nije dogodio. Tvornice su radile, ali su dodjeljivale kapacitete pogrešnim kupcima. Rješenje je bilo vrijeme: tvornice su na kraju sustigle potražnju, proizvođači automobila dali su bolje prognoze i tržište se ponovno uravnotežilo. Poremećaj lanca opskrbe poluvodičima 2026. godine uzrokovan je opskrbom sirovinama, a ne raspodjelom potražnje. Tvornice žele raditi punim kapacitetom.
Ulaz koji im je potreban fizički je nedostupan jer je ključna brodska ruta blokirana. Nikakvo planiranje potražnje, produljenje roka isporuke ili reprogramiranje narudžbi ne rješava smanjenje opskrbe sirovinama. Jedina moguća rješenja su ili ponovno otvaranje Hormuških brodskih ruta ili razvoj alternativnih ruta opskrbe helijem, a nijedno od toga se ne događa. Iran nije trebao napasti nijednu tvornicu čipova. Čineći ključne brodske rute u Zaljevu nesigurnima, poremetio je protok kritičnih materijala o kojima ovisi globalna proizvodnja poluvodiča. To je fundamentalno drukčiji model prijetnje od svega s čime se lanac opskrbe elektronikom prije suočio.
Nestašica helija dobra je vijest za – Rusiju
Helij se pojavio kao ključni fokus za tehnološki sektor dok promatrači industrije razmišljaju o posljedicama dugotrajnog rata s Iranom. Nusprodukt proizvodnje prirodnog plina, helij, ključan je za proizvodnju poluvodiča, a drugi najveći dobavljač na svijetu suočio se s ograničenjem izvoznih kapaciteta zbog iranskih napada.
Katar, koji posjeduje dio najvećeg svjetskog plinskog polja, osiguravao je više od 30 posto tržišta u 2025. godini, prema S&P Globalu. To je velika praznina koju treba popuniti. “Obustava proizvodnje helija u Katru zbog američko-iranskog vojnog sukoba uklonila je otprilike trećinu globalne ponude helija i preusmjerila tržište s prekomjerne na nedostatnu ponudu”, rekli su analitičari Deutsche Banka u bilješci od 12. ožujka. Cijene su od tada porasle i dok su mnogi promatrači tržišta optimistični u pogledu toga hoće li proizvođači čipova zadržati pristup materijalu, dugotrajni sukob značit će da će kupci helija biti prisiljeni boriti se kako bi održali lance opskrbe.
Proizvođači helija u Sjevernoj Americi – koji drže najveći udio na tržištu – trebali bi imati koristi od poremećaja u opskrbi Katara, ali Rusija – treći najveći dobavljač helija – također bi mogla profitirati.
Helij se koristi u proizvodnji čipova za prijenos topline zbog svojih svojstava hlađenja u brojnim procesima. Prije rata s Iranom Rusija je već povećala proizvodnju helija jer ima obilne rezerve i “rat koji treba financirati”, prema Bernsteinovoj bilješci od 13. ožujka koja se odnosi na rat u Ukrajini. To je dovelo do preplavljivanja nesankcioniranih tržišta helijem i njegovih nižih cijena, dodali su analitičari.
Dok sankcije i trgovinska ograničenja u Europi i SAD-u otežavaju pristup tim tržištima za ruske proizvođače helija, druge velike zemlje proizvođači čipova poput Kine – koja je 2023. proizvela 33 posto čipova sa zrelim čvorovima, prema Udruženju industrije poluvodiča – sve se više okreću Moskvi. Izvoz helija iz Rusije u Kinu porastao je za 60 posto u odnosu na prethodnu godinu u 2025. godini, prema istraživačkoj organizaciji Centar za globalnu energetsku politiku (CGEP). Dugotrajni poremećaji u izvozu helija iz Katra mogli bi dovesti do velike praznine na kineskom tržištu, s obzirom na to da je ta bliskoistočna zemlja prošle godine isporučila 54 posto helija u zemlji, prema CGEP-u. Iako je malo vjerojatno da će ruski helij postati preferirano rješenje za zapadne proizvođače čipova zbog trgovinskih ograničenja, mogao bi “prodrijeti na tržišta poput Kine, smanjujući ponudu drugdje”, rekao je CNBC-u Ralf Gubler, direktor istraživanja za industrijske plinove i gnojiva u S&P Global Energy.
“Ako katarski poremećaji potraju, Rusija je u dobroj poziciji da dodatno proširi svoju ulogu u kineskom miksu opskrbe helijem”, napisala je istraživačica CGEP-a Erica Downs u objavi na blogu.
Neka ograničenja
Ruski helij nije kvalificiran za opskrbu tvornicama pločica, ali njegova bi se opskrba mogla upotrijebiti za druge primjene, oslobađajući kvalificiranu opskrbu za sektor čipova, rekao je CNBC-u Phil Kornbluth, predsjednik tvrtke Kornbluth Helium Consulting.
Bernstein je kao razloge zašto je malo vjerojatno da će nestašica helija utjecati na proizvodnju poluvodiča naveo rast ruske ponude, uz produbljivanje odnosa između proizvođača čipova i tvrtki za industrijski plin te zalihe tvrtki. No, dugotrajni sukob vjerojatno bi održao visoke cijene i natjerao neke kupce helija da se utrkuju za diversifikacijom nabave. Geopolitika i trgovinska ograničenja, uz razine opskrbe, nesumnjivo će ograničiti sposobnost Rusije da popuni prazninu koju je Katar ostavio dok se bori za ponovno pokretanje proizvodnje plina, ali ta izopćena država i dalje ima tržišta koja su spremna poslovati s njom.
