Svjetska banka upozorila na posljedice oružanog sukoba na rastuća gospodarstva.
Rat u Ukrajini uzrokovat će dugoročnu štetu zemljama u razvoju, gurnuti milijune u siromaštvo te prouzročiti dužničku krizu u desecima svjetskih država, upozorila je Svjetska banka.
Visoke cijene sirovina, pad svjetske trgovine, rastuće kamatne stope i snažniji američki dolar pojačat će fiskalne pritiske u mnogim državama, a posebice će neto uvoznicima biti teže servisirati vanjski dug, smatra Indermit Gill, potpredsjednik Svjetske banke, a prenosi Financial Times.
Rat u Ukrajini uzrokovat će dugoročnu štetu zemljama u razvoju, gurnuti milijune u siromaštvo te prouzročiti dužničku krizu u desecima svjetskih država, upozorila je Svjetska banka.
Visoke cijene sirovina, pad svjetske trgovine, rastuće kamatne stope i snažniji američki dolar pojačat će fiskalne pritiske u mnogim državama, a posebice će neto uvoznicima biti teže servisirati vanjski dug, smatra Indermit Gill, potpredsjednik Svjetske banke, a prenosi Financial Times.
Kako je kazao, skok cijena nafte i pšenice bit će dovoljan da ozbiljno zaguši ekonomski rast u mnoštvu zemalja u razvoju. Uvoznici nafte, poput Kine, Indonezije, Južne Afrike i Turske, posebno su u riziku.
“Ako cijene pšenice i nafte ostanu visoke još šest mjeseci do godinu dana, otkinut će jedan postotni bod od rasta prognoziranog prije samo mjesec dana”, kaže Gill. Valja naglasiti kako su gospodarstva zemalja u razvoju počele osjećati negativni utjecaj i prije nego što je moskovski režim pokrenuo agresiju na susjednu državu.
U siječnju je Svjetska banka procijenila da će prosječni rast BDP-a u tim državama ove godine pasti na 4,6 posto, s lanjskih 6,3 posto. U 2022. prosječna stopa trebala bi iznositi 4,4 posto.
Smanjenje ekonomskog rasta za jedan postotni bod nije toliko problem za azijska gospodarstva, ali je za Brazil ili Tursku riječ o vrlo značajnom padu, ocjenjuje Gill.
Rat u Ukrajini drugi je veliki problem za svjetsko gospodarstvo nakon pandemije koronavirusa.
Prošle je godine Svjetska banka procijenila da će zbog posljedica pandemije oko 100 milijuna ljudi u svijetu pasti ispod granice siromaštva, koja se definira kao život sa 1,9 dolara dnevno. Iako je prerano procijeniti utjecaj rata, sasvim je sigurno da će taj broj još porasti, kaže Gill.
Mark Rosenberg, izvršni direktor konzultantske kuće GeoQuant, tvrdi da neke od ekonomski najizloženijih država, poput Egipta, Turske, Indije, Južne Afrike i Tajlanda imaju i razvijene trgovinske veze s Rusijom.
Iako im to omogućuje nastavak uvoza hrane i energenata iz te države, izlaže ih i opasnostima zapadnih sankcija protiv Rusije. Rat bi se najgore mogao odraziti na Egipat, smatra Rosenberg, uslijed ovisnosti o uvozu pšenice te političkoj nestabilnosti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu