S obzirom na to da je šef najvećeg onkološkog odjela u Grčkoj, Kosas Syrigos mislio je da je stvarno sve vidio. No ništa ga nije moglo pripremiti na Elenu, nezaposlenu ženu kojoj je karcinom dojke dijagnosticiran godinu dana prije nego što je došla k njemu. Do tog je trenutka njezin tumor narastao do veličine naranče i probio joj kožu. Nastala je rana koju je prematala salvetama.

"Kad smo je vidjeli, ostali smo bez teksta", kaže Syrigos, šef onkologije u općoj bolnici Sotiria u Ateni. "Svi smo se rasplakali. Takve su stvari opisane u udžbenicima, no dosad ih nismo ni doživjeli jer su svi koji bi se u ovoj zemlji razboljeli mogli dobiti pomoć." Život u Grčkoj u kaotičnom je stanju otkako je nastupila dužnička kriza, no malo je gdje to očigledno kao u zdravstvu. Donedavno je Grčka imala tipičan europski sustav zdravstvene skrbi – zaposlenici su izdvajali sredstva u fond koji je uz vladinu pomoć financirao univerzalnu skrb. Ljudi koji bi ostali bez posla svejedno bi primali beneficije. To se sve promijenilo u srpnju 2011., kad je Grčka s međunarodnim vjerovnicima potpisala sporazum o kreditiranju radi sprečavanja financijskog kraha. No danas, kako u sporazumu stoji, Grci koji ostaju bez posla primaju beneficije najviše godinu dana. Ako nakon toga ne mogu platiti skrb, moraju se snaći sami. Otprilike polovica od ukupno 1,2 milijuna trajno nezaposlenih Grka nema zdravstveno osiguranje, a taj će broj drastično rasti u zemlji u kojoj ima 25 posto nezaposlenih, a gospodarstvo je u groznom stanju, kaže Savas Robolis, direktor Instituta rada općeg saveza grčkih radnika.

No paket mjera štednje vrijedan 17,5 milijardi dolara, u koji su uključena smanjenja proračuna i povećanja poreza, u dogovoru s međunarodnim vjerovnicima samo će pogoršati stvari, a u tome se slaže većina ekonomista. Zbog tih promjena sve je više ljudi prisiljeno tražiti pomoć izvan tradicionalnog zdravstvenog sustava. Elenu su Syrigosu uputili liječnici iz podzemnog pokreta koji je nastao radi skrbi za neosigurane. "Trenutno je u Grčkoj biti nezaposlen ravno smrti", kaže Syrigos. "Krećemo se prema istoj situaciji u kojoj su bile Sjedinjene Američke Države, gdje gubitkom posla gubite svaku zaštitu." Zdravstveni je sustav u sve većem kaosu, a možda se i pogorša ako vlada smanji proračun za zdravstvo za još 2 milijarde eura, kao što je predloženo. Kako se državna blagajna ispraznila, neki su pacijenti prisiljeni nositi vlastite stentove i injekcije za liječenje.

Bolnice i ljekarne traže da se lijekovi plaćaju u gotovini, što oboljele od karcinom može stajati i nekoliko desetaka tisuća dolara, što većina od njih nema. Syrigos i nekoliko njegovih kolega stvorili su tajnu mrežu za pomoć neosiguranim oboljelima od karcinoma i drugih bolesti. Mreža se služi samo viškom lijekova koje doniraju ljekarne, neke farmaceutske tvrtke te čak i obitelji nekih oboljelih od karcinoma koji su umrli. Doktori u Grčkoj koje netko otkrije da bolničkim lijekovima pomažu neosiguranim osobama sami moraju pokriti trošak. U pokretnom bolničkom centru izvan Atene Giorgios Vichas pokazuje plastične vreće pune doniranih lijekova. "Mi smo poput Robina Hooda", kaže Vichas, kardiolog koji je u siječnju pokrenuo mrežu.

Liz Alderman; Dimitris Bounias doprinio izvještaju