Zrakoplovne tvrtke, posebno u Europi i Aziji, suočavaju se s nestašicom mlaznog goriva, što prijeti masovnim otkazivanjem letova i rezanjem rasporeda letenja, piše CNN International.

Na već više cijene zrakoplovnih karata i dodatne naknade sada se nadovezuje i manjak goriva s kojim se suočavaju brojni prijevoznici koji ovise o uvozu. Sukob je doveo do zatvaranja Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih točaka za svjetsku opskrbu naftom. Međunarodna agencija za energiju (IEA) taj je razvoj događaja nazvala „najvećim izazovom za globalnu energetsku sigurnost u povijesti“.

Agencija upozorava da bi se nekoliko europskih država moglo suočiti s nestašicom mlaznog goriva u sljedećih šest tjedana, čime rastu izgledi za otkazivanje letova i smanjenje broja linija baš uoči vrhunca turističke sezone.

Sjedinjene Američke Države trenutačno nisu u neposrednoj opasnosti od nestašice, no globalni poremećaji već podižu troškove i američkim aviokompanijama. One već smanjuju ponudu jeftinijih karata i ukidaju manje profitabilne linije, što će vrlo vjerojatno dovesti do viših cijena za putnike tijekom ljeta.

Cijena mlaznog goriva u SAD-u skočila je s 2,50 dolara po galonu krajem veljače na 4,88 dolara početkom travnja, što jasno pokazuje ozbiljnost situacije.

Čak i kada bi SAD i Iran danas postigli dogovor o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, šteta za ljetna putovanja već je učinjena. Aviokompanije planiraju rute i cijene mjesecima unaprijed, a trenutačna kriza već je ugrađena u njihove kalkulacije.

Primjerice, United Airlines već je smanjio ranije planirani raspored letenja za oko pet posto tijekom sljedećih šest mjeseci. To je jasan pokazatelj smjera u kojem se cijela industrija kreće.

Zrakoplovne tvrtke, a s njima i putnici, vjerojatno neće osjetiti olakšanje sve do duboko u ljeto, ako i tada. Razlog je jednostavan: trebat će mjeseci da se obnove normalne zalihe nafte i goriva nakon prekida proizvodnje i otežanog transporta.

End-to-end model

Dostupnost bez čekanja: novi standard konkurentnosti u zdravstvu

Nova razvojna faza

Novi LDC-i u Dugopolju i Velikoj Gorici temelj su za održiv razvoj Studenca

„Trebat će najmanje do srpnja“, rekao je Matt Smith, glavni američki analitičar u konzultantskoj kući Kpler. Dodao je da bi i ta procjena u ovom trenutku mogla biti optimistična.

Globalna mreža opskrbe na rubu pucanja

Gorivo je, odmah nakon troškova rada, druga najveća stavka u poslovanju aviokompanija. Uskotrupni komercijalni zrakoplov troši oko 3000 litara mlaznog goriva na sat, dok širokotrupni modeli troše i više.

Četiri najveće američke aviokompanije – United, American, Delta i Southwest – prošle su godine zajedno trošile prosječno oko 100 milijuna dolara dnevno na gorivo. Ti su troškovi od početka rata dramatično porasli.

Delta je prošlog tjedna objavila da bi ove godine mogla potrošiti dodatne dvije milijarde dolara na gorivo, iako posjeduje vlastitu rafineriju. Izvršni direktor Uniteda Scott Kirby u ožujku je poručio zaposlenicima da bi kompanija mogla imati dodatnih 11 milijardi dolara troškova ako se stanje ne promijeni.

Cijene karata kupljenih u zadnji tren za popularne odmorišne destinacije snažno rastu. Letovi iz SAD-a prema Karibima skuplji su 74 posto u odnosu na početak mjeseca, dok su karte za Havaje s američkog kopna porasle za 21 posto.

Iako američki prijevoznici nisu izloženi nestašicama kao strani konkurenti, jer su SAD najveći svjetski proizvođač nafte i jedan od vodećih izvoznika mlaznog goriva, globalno tržište snažno je povezano.

Među važnim izvoznicima mlaznog goriva nalaze se Kuvajt i Bahrein, čije su isporuke ozbiljno pogođene zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Prošle godine više od 20 posto svjetske pomorske opskrbe mlaznim gorivom prolazilo je tim pravcem, pri čemu je više od dvije trećine završavalo u Europi.

Velik dio svjetskog mlaznog goriva rafinira se u Aziji, a Južna Koreja najveći je svjetski izvoznik. No velik dio sirove nafte koju azijske zemlje koriste za preradu dolazi s Bliskog istoka, pa se kriza snažno prelijeva i na to tržište.

Willie Walsh, direktor Međunarodne udruge za zračni prijevoz (IATA), izjavio je da azijske zemlje već počinju ograničavati izvoz mlaznog goriva, što bi moglo dodatno pojačati pritisak na cijene.

Niskobudžetni prijevoznici prvi na udaru

Više cijene goriva mogle bi biti posebno pogubne za kompanije koje se već bore s financijskim problemima. Niskobudžetni prijevoznik Spirit Airlines u posljednjih 18 mjeseci dva je puta podnio zahtjev za bankrotom.

Samo nekoliko dana prije početka rata kompanija je objavila plan izlaska iz stečaja do ljeta. No u godišnjem financijskom izvješću iz ožujka upozorila je da bi rast troškova goriva imao „neposredan i znatan negativan utjecaj“ na poslovanje. To bi moglo ugroziti dogovore s vjerovnicima i gurnuti tvrtku u likvidaciju.

Nove diskontne aviokompanije, koje su važan izvor jeftinijih sjedala, financijski se muče još od pandemije. Agencija Fitch Ratings upozorila je da bi financijski slabiji prijevoznici mogli propasti ili prijevremeno vratiti zrakoplove leasing kućama.

Eventualni kolaps dijela niskobudžetnih kompanija uklonio bi velik broj jeftinih letova s tržišta i dodatno podigao cijene karata. Veliki prijevoznici već smanjuju rasporede i usmjeravaju se na profitabilnije linije.

Manje dostupnih sjedala znači da će preostala mjesta gotovo sigurno biti skuplja. „Jednostavno nema smisla letjeti na linijama koje stvaraju gubitke i ne mogu pokriti trošak goriva“, sažeo je situaciju Scott Kirby iz Uniteda.