Washington Post navodi da je Trumpova strategija “eskalacijom do deeskalacije” primjenjiva na dio zemalja i carine, ali nije na čovjeka koji je pokrenuo invaziju i koji u svojoj državi nije nikako ugrožen.
Američki predsjednik Donald Trump nedavno je Vladimiru Putinu odredio 50 dana za postizanje mirovnog sporazuma i najavio drastične trgovinske mjere prema Rusiji kao sredstvo pritiska da Moskva pristane na prekid vatre u Ukrajini. Putina to nimalo nije uzbudilo.
Prema tri izvora bliskih ruskom predsjedniku s kojima je razgovarao Reuters, Putin planira nastaviti rat dok Zapad ne prihvati temeljne ruske zahtjeve.
Američki predsjednik Donald Trump nedavno je Vladimiru Putinu odredio 50 dana za postizanje mirovnog sporazuma i najavio drastične trgovinske mjere prema Rusiji kao sredstvo pritiska da Moskva pristane na prekid vatre u Ukrajini. Putina to nimalo nije uzbudilo.
Prema tri izvora bliskih ruskom predsjedniku s kojima je razgovarao Reuters, Putin planira nastaviti rat dok Zapad ne prihvati temeljne ruske zahtjeve.
Mogao bi to biti kraj priče o velikom dogovoru dvojice predsjednika kojim će se završiti rat u Ukrajini. Predizbornih Trumpovih najava kako će “sve riješiti u 24 sata” se više nitko i ne sjeća.
Kako se mijenjao odnos Trumpa i Putina?
Odmah nakon Trumpove inauguracije u siječnju, Vladimir Putin poslao mu je službenu čestitku i najavio kako je otvoren za dogovor vezan za završetak rata.
Trump povlači izjavu o 24 sata za završetak rata, ali tvrdi da je 30 dana realan rok. Pritom ne optužuje Putina da je jedini krivac za rat.
U veljači američki izaslanik Steven Witkoff odlazi u Moskvu kako bi pregovarao o razmjeni zarobljenika, čime se formalno ponovno uspostavlja izravna komunikacija SAD-a i Rusije.
Dan kasnije telefonom razgovaraju Trump i Putin. Teme su rat u Ukrajini, energetska sigurnost i eventualni susreti. Oba lidera razgovor ocjenjuju dobrim, a Trump poručuje da Putin ima iskrene namjere zaustaviti rat i počinje kritizirati Ukrajinu jer ga želi produžiti, protiv je njezina članstva u NATO-u i kritizira predsjednika Zelenskog zbog “nepopustljivosti”.
Zadnjeg dana veljače događa se i čuvena svađa Trumpa i Zelenskog pred kamerama u bijeloj kući.
U ožujku dvojica lidera nekoliko puta razgovaraju telefonom. Pregovara se, opet, o mogućem prekidu vatre u Ukrajini, o razmjeni zarobljenika i rusko-ukrajinskim pregovorima posredstvom trećih zemalja (Turska, Saudijska Arabija).
U iduća dva mjeseca nema pomaka, ima komunikacije telefonom, čak se najavljuje njihov sastanak uživo. Istodobno, Trump sve češće spominje kako mu se čini da Putin ne želi mir.
U lipnju Trump prvi put razgovore s Putinom opisuje kao “konstruktivne, ali nedovoljno produktivne”. Uz to, Putin odbija trilateralni susret sa Zelenskim koji Trump pokušava posredovati.
Početkom srpnja Trump oštro napada Putina zbog pojačanih napada na Ukrajinske gradove, a ruski predsjednik nakon toga poručuje da njegova zemlja neće odustati od svojih vojnih ciljeva.
Američki predsjednik tada objavljuje rok od 50 dana i na izravno pitanje je li sada konačno na strani Ukrajine kaže: “Nisam ni na čijoj strani. Na strani sam čovječanstva jer želim da se ubijanje zaustavi.”
Putin ga vuče za nos
Prijateljska retorika puna komplimenata Putina i Trumpa prerasla je tako u otvorene napetosti i optužbe.
“Putin Trumpa vuče za nos, to je jasno svima koji malo više znaju o Rusiji i Kremlju”, rekao je Mikhail Komin, ruski analitičar koji živi u Beču.
“On samo kupuje vrijeme da ostvari svoje ciljeve, pritom pazeći da Trumpa ne iritira previše kako bi ovaj ostao neutralan, odnosno ne bi povećao slanje oružja Ukrajini”, dodao je.
Jennifer Kavanagh iz američkog thinkthanka Defense Priorities kaže kako od ove Trumpove najave ne očekuje ništa, ponajmanje promjenu situacije na terenu.
„Trump mijenja svoj stav gotovo svaki tjedan. Vidjeli smo već niz njegovih ultimatuma koji nisu promijenili situaciju, a sankcije kojima prijeti mogle bi nanijeti više štete američkom gospodarstvu nego bilo kome drugome.”
I vodeći svjetski mediji pišu u svojim analizama kako je odnos dvojice lidera očito došao do točke kada se mora isporučiti nekakav rezultat, ali ne vjeruju da će do krajnjeg cilja – mirovnog sporazuma – doći.
U Guardianu ističu da je Trump pristupio Putinu “kao nekretninski posrednik” koji nudi tuđi teritorij za nešto sasvim neodređeno, bez ulaska u razloge zašto je do rata uopće došlo i promišljanja koliko bi takav mir trajao.
Time piše da Trump od početka ne sluša američku obavještajnu zajednicu i misli da može uvjeriti Putina da potpuno promijeni svoju politiku.
Washington Post navodi da je Trumpova strategija “eskalacijom do deeskalacije” primjenjiva na dio zemalja i carine, ali nije na čovjeka koji je pokrenuo invaziju i koji u svojoj državi nije nikako ugrožen.
Slični politčki instinkti
Zaključno, veliki dio američkih analitičara navodi kako Trump i Putin dijele sličan politički instinkt – populizam, prijezir prema institucijama i sklonost autoritarnom stilu.
I njihova suradnja, ni u prvom Trumpovom mandatu, kada nije bilo većih neslaganja, nikada nije bila savez, već međusobno iskorištavanje.
Taj odnos može završiti na tri načina, kažu, u Putinovu korist, u potpunom preokretu ili u nevidljivoj nagodbi koja slabi temelje zapadnog poretka.
Ruska politologinja Aleksandra Filipenko koja od početka invazije na Ukrajinu živi i radi u Litvi kaže za Deutsche Welle kako po isteku roka od 50 dana ne očekuje ništa drastično.
Čak više vjeruje da će taj rok proći, a dvojica lidera će se vratiti staroj priči – tihim nagodbama i pragmatičnom cinizmu.
A rat i razaranje Ukrajine će i dalje trajati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu