Mnoštvo obećanja i prijetnji sadržavao je govor Vladimira Putina, ruskog predsjednika u jučerašnjem obraćanju naciji. Samo dva tjedna prije izbora Putin se ne libi prijetiti nuklearnim ratom. Zapadne čelnike optužuje da čine sve da oslabe Rusiju te ih istovremeno upozorava da bi miješanje u ono što on zove “unutarnjim poslovima”, moglo biti iznimno opasno.

“Zapadne zemlje moraju znati da i mi imamo oružje koje može pogoditi njihov teritorij”, rekao je Putin dodajući da su “strateške nuklearne snage u stanju pune pripravnosti”. Nije propustio napomenuti da je hipersonično nuklearno oružje nove generacije ili raspoređeno ili u fazi u kojoj se dovršava razvoj i testiranje.

Ratna ekonomija
Tezu da bi Rusija mogla napasti druge europske zemlje naziva “glupošću”. Rusija se, uostalom, “bori za svoju slobodu i neovisnost”, tvrdi Putin. Ona nije započela rat u Donbasu te će učiniti sve da iskorijeni nacizam…

Dobar dio govora posvetio je ekonomskim planovima ustvrdivši da je rusko gospodarstvo poraslo 19 posto. Plan mu je obnoviti industriju u čiji će razvoj uložiti 300 milijardi rubalja te od Rusije napraviti četvrtu najveću gospodarsku silu u bliskoj budućnosti.

Putin s većinom europskih čelnika dijeli jednu zajedničku temu – pad nataliteta, pa u govoru naciji kaže da će u sljedećih šest godina postići održiv natalitet. U Rusiji je trenutačno razina siromaštva na razini od 30%, a plan je Putina da je spusti na 7 posto do 2030.

Podaci i analize njemačkog ifo Instituta pokazuju nešto drugačiji sliku ruskog gospodarstva. Kvartalno izvješće objavljeno u EconPolu kaže da je rusko gospodarstvo prošle godine raslo 3,5% u odnosu na 2022. godinu, dok bi ove godine taj rast trebao usporiti na 1,5%.

“Unatoč velikoj vojnoj potrošnji i zapadnim energetskim sankcijama koje nagrizaju proračunske prihode, fiskalni deficiti su pod kontrolom. Pojačani nadzor nad tvrtkama iz trećih zemalja koje krše energetske sankcije dodatno je smanjio cijene ruske nafte, odnosno povećan je popust na cijene ruske nafte krajem 2023.”, stoji u izvješću.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Izvješće donosi i zanimljive podatke u ruskom uvozu. Konkretno, izvoz iz EU-a u Rusiju, i to ekonomski kritične robe i proizvoda visokog prioriteta (EC i CHP), u studenom 2023. iznosio je tek 2% prijeratnih razina.

Primjerice, 2021. Rusije je iz EU-a uvozila 47% proizvoda visokog prioriteta, a koji su uglavnom namijenjeni vojnoj industriji. Iz Kine su uvozili 35 posto takvih proizvoda, a 14 posto iz Hong Konga. Što se tiče ekonomski kritične robe, europski je izvoz bio još veći i iznosio je 61 posto. Nametnute europske sankcije imale su, dakle, učinka.

Kako se zaobilaze sankcije
Međutim, istraživači koji su radili na studiji objavljenoj u EconPol Europe, ističu da Rusija zaobilazi sankcije tako što zapadnu robu nabavlja prvenstveno preko zemalja Zajednice neovisnih država (ZND) u središnjoj Aziji i Turskoj. Pokazuju to podaci o trgovini robom koja je pod sankcijama.

“U 2022. izvoz u Rusiju iz Armenije, Kazahstana, Uzbekistana, Kirgistana i Turske robe kritične za rusko gospodarstvo ili važne za vojnu industriju bio je 50 puta veći od izvoza robe tih zemalja u sve ostale zemlje u 2019.

To ukazuje na vrlo visoku vjerojatnost izbjegavanja sankcija”, ističe Feodora Teti, zamjenica direktora ifo Centra za međunarodnu ekonomiju. Studija pokazuje da Turska i Kina također izbjegavaju sankcije ali u daleko manjem obujmu nego države ZND-a. Indija se pak uglavnom pridržava sankcija u trgovanju s Rusijom, pokazuje studija.