Želja ukrajinske vlade za revitalizacijom černobilske "zone isključenja" uobličila se u prvo ulaganje pred dovršetkom na tom području od nuklearnog incidenta 1986. godine.

Kako piše Bloomberg, idućeg bi mjeseca u Černobilu trebala biti puštena u rad solarna elektrana snage jedan megavat (MW). Investitor projekta "teškog" 1,2 milijuna eura je ukrajinsko-njemački konzorcij koji čini tvrtka Rodina Energy Group te hamburška kompanija Enerparc.

Crna rupa usred Ukrajine
Kako je pojasnio Evgenij Varjagin, predsjednik Uprave Rodine, fotonaponski paneli nalaze se na stotinjak metara od reaktora koji je prije više od tri desetljeća bio poprište jedne od najvećih industrijskih katastrofa u modernoj povijesti. "Malo-pomalo želimo optimizirati černobilsku zonu. To ne treba biti crna rupa usred Ukrajine", kaže Varjagin. Podsjetimo, nakon eksplozije nuklearnog reaktora u černobilskoj elektrani "Vladimir I. Lenjin", tadašnje sovjetske vlasti evakuirale su stanovništvo u području 30 kilometara od mjesta incidenta.

U takozvanu Zonu isključenja površine 2590 četvornih kilometara i danas se može ući samo uz posebnu dozvolu ukrajinskih vlasti. Prema znanstvenim procjenama, povišena razina radijacije na tom će području predstavljati problem idućih 180 do 320 godina. Stoga nema mnogo opcija za gospodarski razvoj černobilske zone. U tom kontekstu gradnja obnovljivih izvora energije predstavlja okosnicu plana revitalizacije Černobila koji je ukrajinsko ministarstvo zaštite okoliša predstavilo lanjskoga srpnja.

Izgrađena infrastruktura
Argument više za poticanje takvih investicija jest i već izgrađena mreža dalekovoda koji su prenosili struju do većih gradova iz bivše černobilske nuklearke. Kako bi privukla investitore, vlada u Kijevu jeftino daje u najam zemljište za gradnju "zelenih elektrana", a investitori mogu računati i na vrlo dobru cijenu kilovatsata (kWh) proizvedene energije. Tako je ukrajinsko-njemački konzorcij dobio ugovor o isporuci električne energije za 15 eurocenti po kWh do 2030. godine.

To je 40 posto viša cijena od gornjeg prosjeka cijene kWh u Europi po Bloomberg New Energy Finance. Kako ističe prvi čovjek Rodine, ovo ulaganje tek je početak. Naime, namjeravaju uložiti još 100 milijuna eura u gradnju ukupno 100 MW fotonaponskih kapaciteta. Inače, Rodina je do sada izgradila solarne elektrane od ukupno 150 MW u Ukrajini, Bjelorusiji, Turskoj, Armeniji i Kazahstanu. Ukrajinsko-njemački konzorcij nije jedini zainteresiran za ulaganje u Černobilu. Francuski Engie provodi studiju izvodljivosti gradnje elektrane snage jednog gigavata, a interes su iskazale i kineske kompanije GCL te China National Complete Engineering.