Europski povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn potvrdio je jučer da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita nakon što je ekonomska prognoza Europske komisije pokazala da će hrvatski proračunski manjak dogodine skočiti na -6,5 posto BDP-a, a javni dug će prvi put u hrvatskoj povijesti prijeći 60 posto BDP-a.

Nešto je i u metodologiji

– Komisija sada mora inicirati izvješće o postojanju prekomjernog deficita u Hrvatskoj – rekao je Olli Rehn na konferenciji za novinare u Bruxellesu, na kojoj je predstavio jesensku ekonomsku prognozu Europske komisije za svih 28 zemalja članica.

Prema prognozi za Hrvatsku, deficit će ove godine biti u minusu od 5,4 posto BDP-a, iduće će manjak skočiti na 6,5 posto, a tek će se u 2015. neznatno spustiti – na minus 6,2 posto. Javni dug će do kraja ove godine biti 59,6 posto, u 2014. 64,7 posto, a u 2015. će se nastaviti penjati i doseći 69 posto BDP-a.

– Komisija se kod svoje procjene držala Vladinih smjernica koje su prepisali i prikazali drukčijom metodologijom. U prognozi nisu uzete u obzir Vladine mjere jer nisu imali dovoljno elemenata da bi procijenili njihove učinke. Bojim se da će javni dug biti još i veći ako se krene u monetizaciju autocesta, čime će dug HAC-a automatski postati javni dug države – komentira Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta Zagreb.

U tzv. proceduru prekomjernog deficita ulaze zemlje EU koje imaju deficit iznad 3 posto i javni dug iznad 60 posto BDP-a. Hrvatski deficit je toliko visok da će u 2014. veći deficit u EU imati samo Cipar (-8,4) i Slovenija (-7,1), a manji deficit će dogodine imati i Grčka, Španjolska, Portugal i Irska, koje su proteklih godina imale rekordno visoke postotke proračunskog manjka. Njihov boravak u ‘proceduri’ ipak je imao pozitivne učinke na javne financije, a pomaci se očekuju i od Hrvatske. Vlada već neko vrijeme odgađa rebalans proračuna za ovu godinu, a izostao je i prijedlog proračuna za 2014. godinu, s konkretnijim mjerama.

– Ne postoji nijedno ozbiljnije istraživanje koje kaže da je granica od 60 posto javnog duga optimalna, no Hrvatska se ne smije zavaravati usporedbom s državama koje imaju javni dug od 70, 90 ili 100 posto kao Njemačka, Francuska, Velika Britanija jer se kredibilitet malih zemalja drukčije mjeri. Države koje se zadužuju uz jedan ili dva posto kamata i s većim su javnim dugom u boljoj poziciji od Hrvatske koja zaduženja plaća 6 ili 7 posto i podnosi golem teret kamata – navodi Nestić.

Komisija prognozira Hrvatskoj pad BDP-a za -0,7 posto u ovoj godini i blagi povratak rasta u sljedećoj godini, kada bi BDP trebao rasti 0,5 posto BDP-a u odnosu na ovu godinu. Ali taj povratak rasta je toliko malen da bi se prije mogao nazvati stagnacijom. To potvrđuje i prognoza kretanja nezaposlenosti koja će ostati vrlo visoka: EK predviđa da će sve do kraja 2015. ostati iznad 16 posto. Veću stopu nezaposlenosti u EU imaju samo Portugal, Cipar, Španjolska i Grčka.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Nada je u investicijama

U 2015. očekuje se rast hrvatskog BDP-a za 1,2 posto, a europski stručnjaci tu prognozu temelje na očekivanom povratku unutarnje potražnje, posebno kroz investicije.

– Očekuje se da će Zakon o strateškim investicijama i dostupnost fondova EU poduprijeti investicijsku aktivnost – zaključuju stručnjaci EK-a koji su analizirali Hrvatsku. No, izvoz proizvoda povećat će vrlo polako zbog male proizvodne baze i slabih gospodarskih izgleda u zemljama koje su glavni hrvatski trgovinski partneri.

Stručnjaci Europske komisije zaključuju da bi se hrvatski deficit i javni dug mogao povećati još i više od njihove prognoze u slučaju da se hrvatsko gospodarstvo ne oporavi.

– Bude li gospodarstvo i dalje slabo, može doći do daljnjeg aktiviranja državnih jamstava javnim i privatnim poduzećima. Rashodi za kamate također se mogu povećati više od očekivanog – zaključuje se u dokumentu Europske komisije o Hrvatskoj.