Neuobičajeno visoke temperature ugrozile su skijašku sezonu u čitavoj regiji, a možda se to ponajviše primjećuje u Zagrebu u kojem je otkazana i utrka svjetskog FIS kupa Snježna kraljica. I dok karavane turista ovih dana odlaze na skijanje u austrijske, talijanske i francuske Alpe, zimski turistički resorti u zemljama regije su u velikim problemima. 

Bolje na visini
Nešto bolja situacija je samo u Sloveniji u kojoj je otvoreno pola od 23 registrirana skijališta. Staze koje se nalazi na višim nadmorskim visinama u Julijskim Alpama imaju prirodni snijeg, a ostala se snalaze s umjetnim. Tako na Bovecu ima čak 200 centimetara snijega, a Vogel i Krvavec se mogu pohvaliti sa 100-injak. No, skijaši mogu uživati i na Rogli gdje su uspjeli proizvesti oko pola metra umjetnog snijega, a duplo manje imaju Pohorje i Kranjska Gora. Sustavi za umjetno zasnježenje su se pokazali kao dobra investicija i u Srbiji gdje su na Kopaoniku uspjeli napraviti 30-ak centimetara snijega na kojem ovih dan,a kroz praznike, uživa 10-ak tisuća gostiju. Kako je za Tanjug kazao Dejan Ljevnaić, generalni direktor javnog poduzeća Skijališta Srbije, koje upravlja Kopaonikom, ove godine se bilježi 30 posto više turista nego lani. 

Duže radno vrijeme
"Sezona na Kopaoniku je odlično počela i u toku jednog dana na stazama skija više od 5000 rekreativaca. Tome u prilog govori podatak i o 30 posto više prodanih ski karata", navodi Ljevnaić. Na Kopaoniku bordere i skijaše trenutno prevozi 13 žičara i ski liftova, na 13 staza, a od ove sezone, pored skijanja, novi adrenalinski sadržaji na Kopaoniku su i bob na tračnicama, tubing i zip line (sanjakanje na zračnicama, madracima i sl.). Zbog velikog interesa morali su produžiti radno vrijeme za pola sata pa su sada staze otvorene od 8.30 do 16 sati. Kako je u Srbiji, kao i u Hrvatskoj, u tijeku školski raspust, na tamošnjim skijalištima se gotovo da i ne može pronaći slobodno mjesto u hotelima. S obzirom da je Srbija udaljenija od skijaških centara u Sloveniji, Austriji i Italiji od Hrvatske, mnoge će srpske obitelji zimski odmor provesti upravo na domaćim destinacijama.

Popuštanje gužve se očekuje tek iz 19. siječnja, kada će doći i do značajnog pada cijena. Od zemalja bivše Jugoslavije najviše registriranih skijališta ima Makedonija, čak osam. No, većina ih se temelji na prirodnom snijegu pa su uglavnom zatvorena, a nešto snijega ima Popova Šapka na kojoj je 30-ak centimetara snijega te Mavrovo s 20-ak centimetara.Bosna i Hercegovina se na slavi Zimskih olimpijskih igara iz 1984. također svrstala među europske skijaške zemlje. No, zbog izostanka investicija u održavanje i nove tehnologije, šest skijaških centara radi dosta slabo, a trenutno su zatvoreni uslijed visokih temepratura. Bjelašnica, Vlasenica, Jahorina, Kozara, Kupres i Mrkonjić Grad su službeni skijaški centri u toj zemlji. 

Nije pomogla ni oprema

Na skijalištima izletnici i planinari

Šest službenih skijališta, barem prema kriterijima međunarodnih skijaških portala, ima i Hrvatska. Naravno, najpoznatije je Sljeme koje je u posljednjih 10-ak godina postalo poznato i u svjetskim razmjerima kao domaćih FIS utrka svjetskog kupa za skijaše i skijašice. No, s temperaturama dobrano iznad nule, čak niti skupa oprema za umjetno zasnježenje nije uspjela zabijeliti Sljeme koje je i ovih dana meta izletnika i planinara, a ne skijaša. Bolja situacija nije niti u ostalim domaćim skijalištima poput Platka, Bjelolasice, Rudnika i Velike koja su također bez snijega.