Željeznice u susjednoj Bosni i Hercegovini imaju velikih problema s nepopunjenošću svojih kapaciteta.

I dok je putnički promet, koji je u pravilu "od nacionalnog interesa" i uobičajeno tržišno neprofitabilan u većini zemalja, u BiH muku muče s prijevozom tereta. Kako piše sarajevski dnevni list Oslobođenje, u tamošnjem željezničkom poduzeću su posebno nezadovoljni regulativom koja omogućuje da se naftni derivati, za razliku od gotovo svih zemalja Europe, uglavnom prevoze cestom, a ne željeznicom. Sarajevski mediji procjenjuju da se svaki dan na bosansko-hercegovačkim cestama nađe i više od 100 kamiona cisterni. Naravno, razlog za problematiziranje prijevoza goriva cestom nije samo u konkurenciji privatnog cestovnog i državnog željezničkog prijevoza, već prije svega u sigurnosti i ekološkoj zaštiti, ali i poreznoj evaziji.

Naime, tijekom ljetnih mjeseci i u susjednoj zemlji je pojačan promet na glavnim cestama. Kako BiH gotovo da i nema autoceste, promet se uglavnom odvija zastarjelim magistralama koje često prolaze kroz gradska središta i na kojima kamioni rade velike gužve. Usto, prijevoz lako zapaljivog i eksplozivnog goriva je puno veća opasnost za sudionike u prometu i ljude koji se zateknu u blizini nego od primjerice prijevoza trupaca. Stoga, iako nesreće koje uzrokuju ili u kojima samo sudjeluju takvi kamioni, nisu nužno brojnije od onih koje prouzroče kamioni koji prevoze trupce, vijesti o takvim nesrećama uzrokuju puno veću paniku. Usto, puno je lakše "zagubiti" kamion s visokotarifnom robom kakva je gorivo nego cisternu koja je u sklopu veće kompozicije. Željeznice u Federaciji Bosne i Hercegovine, piše Oslobođenje, imaju kapacitet za prijevoz 420.000 tona goriva godišnje.

Trenutno se transportira sedam puta manje. Prema podacima iz Željeznica FBiH, u 2011. je prevezeno 47.064 tone goriva, a lani 56.840 tona. U prvoj polovici 2013. bilježi se 33.423 tone goriva, što govori o laganom rastu tog segmenta prijevoza. No, usprkos porastu i dalje je riječ o zanemarivim količinama u odnosu na kapacitet Željeznica FBiH. Ukoliko bi uspjeli popuniti kapacitete, u Željeznicama bi ostvarili dodatni prihod od oko 3 milijuna eura godišnje. Očekuje se da bi već do kraja ove godine zakonski trebalo biti uređen prijevoz opasnih tereta i u BiH.