Prirodne katastrofe rezultirale su u posljednjih pola stoljeća ekonomskim štetama od 3,6 bilijuna dolara, a u posljednjih nekoliko godina štete su posebno izražene.

Kako prenosi Financial Times, znanstvenici Svjetske meteorološke organizacije (WMO) – agencije u sklopu Ujedinjenih naroda – izračunali su da se broj katastrofa povezanih s vremenom povećao pet puta u posljednjih 50 godina.

Sve ekstremnije vrijeme

Štete koje se broje u milijardama dolara, uz gubitak stotina tisuća života, rezultat su klimatskih promjena i sve ekstremnijeg vremena, stoji u “Atlasu WMO-a mortaliteta i ekonomskih šteta od vremena, klime i vodnih ekstrema” koji pokriva razdoblje od 1970. do 2019. godine.

U tom je razdoblju zbog vremenskih neprilika život izgubilo 2 milijuna ljudi, a ekonomska šteta procjenjuje se na 3,6 bilijuna dolara. Posljednji primjer je uragan Ida koji je prošloga tjedna pogodio američku obalu kao peti najsnažniji uragan u povijesti SAD-a. AccuWeather procjenjuje da je Ida donijela izravne štete od 80 milijardi dolara.

Šire ekonomske štete uključuju odštete između 17 i 25 milijardi dolara koje će morati isplatiti osiguravatelji, procjenjuje tvrtka za modeliranje rizika AIR. No, konačni račun mogao bi biti znatno viši jer AIR-ove procjene ne uključuju štetu od poplava u New Yorku i ostalim američkim državama na istoku SAD-a od prije nekoliko dana.

“Troškovi obnove danas su viši nego prije godinu dana”, upozorava AIR. Inače, tri od 10 najgorih prirodnih katastrofa po ekonomskim štetama dogodile su se u jednoj godini, 2017. To su uragani Harvey, Maria i Irma koji su pričinili ukupnu štetu od 224,5 milijarde dolara.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Opasnost za svijet

Sve veća učestalost i težina katastrofa povezanih s ekstremnim vremenskim prilikama – poput šumskih požara na jugu Europe, SAD-a i Sibira te poplave u sjevernoj Europi – ne bi bile moguće bez globalnog zagrijavanja, tvrdi mnoštvo svjetskih znanstvenika.

“Broj vremenskih, klimatskih i vodnih ekstrema se povećava i postat će učestaliji i ozbiljniji u mnogim dijelovima svijeta kao rezultat klimatskih promjena”, izjavio je Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.