Trojica kandidata za slovenskog predsjednika na izborima u nedjelju komentirali su u utorak u svom predizbornom sučeljavanju na nacionalnoj televiziji i odluku Europskog suda za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu kojom je Sloveniji naloženo da nakon pravnomoćnosti presude isplati staru deviznu štednju u Ljubljanskoj banci trojici državljana iz BiH, odnosno da im omogući da do svoje imovine dođu na isti način kako je to bilo omogućeno štedišama iste banke u samoj Sloveniji.

Aktualni predsjednik Danilo Tuerk koji se bori za svoj drugi mandat, bivši premijer Borut Pahor, te predsjednički kandidat desnog centra Milan Zver ocijenili su pravilnom najavu slovenske vlade da još nepravnomoćnu presudu pokuša opovrgnuti u drugom stupnju budući da bi presuda u slučaju "Ališić i drugi protiv Slovenije" mogla postati presedan i model za rješavanje drugih zahtjeva štediša Ljubljanske banke u državama nastalim na području nekadašnje SFRJ u kojima je ta banka poslovala.

"Vjerujem da će presuda velikog vijeća ECHR-a nakon argumenata iz slovenske žalbe biti drugačija od ove", rekao je Tuerk. Bivši premijer Borut Pahor kojemu predizborne ankete većinom prognoziraju drugi krug izbora, gdje bi se trebao ogledati s Tuerkom, rekao je da ne sumnja da će odluka na drugom stupnju suda u Strasbourgu nakon žalbe i iznesenih argumenata biti drugačija, te da je stara devizna štednja "sukcesijsko" pitanje. Zver kojega podržava i Slovenska demokratska stranka (SDS) premijera Janeza Janše izjavio je da se boji spomenute odluke ECHR-a koji je u zadnje vrijeme donio više odluka protiv Slovenije, kao na primjer u slučaju tužbe "izbrisanih neslovenaca". "Bojim se ove odluke i osjećam da je nepravedna", rekao je Zver, dodajući da bi za isplatu deviznih štediša Ljubljanske banke trebalo primijeniti teritorijalno načelo po kojem bi bili namireni u državama u kojima žive i da vjeruje kako će najavljena tužba donijeti ploda.

Uz to Sloveniju čeka još teži slučaj oko starih štediša Ljubljanske banke Zagreb, vezan uz tužbe dviju hrvatskih banaka protiv Ljubljanske banke za štednju prenesenu u hrvatski javni dug, što se odvija na hrvatskim sudovima i s punomoćima koje je tim bankama dala hrvatska vlada, upozorio je Zver. 

Pahor je, međutim, izrazio bojazan da bi još nezavršeni pregovori s Hrvatskom oko dijela stare devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci mogli utjecati na dinamiku kojom će Slovenija ratificirati hrvatski pristupni ugovor s EU-om. To bi po Pahorovoj ocjeni bilo opasno, osobito ako politička kriza u Sloveniji bude eskalirala zbog unutarnjih razmirica vezanih na mjere za izlazak iz ekonomske krize, posebice ako će se to događati u vrijeme kad će Slovenija dobivati jače signale da ratificira hrvatski pristupni ugovor.