Nakon što je Srpska napredna stranka na izvanrednim parlamentarnim izborila osvojila premoćnih više od 48% glasova, njezina apsolutna pobjeda na čelu s Aleksandrom Vučićem postavila je velika očekivanja u Srbiji. Vučić sada ima odrješene ruke za provedbu svega što je najavio, u skladu s predizbornim sloganom "Svom snagom u reforme".

Tako razmišljaju vodeći ekonomisti u Srbiji koji smatraju da koalicijama neopterećeni Vučić mora što prije krenuti u reformske zahvate u ekonomskom krizom pogođenoj Srbiji koja ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u Europi. Jedan od prvih koraka bi, prema mnogima u Srbiji, trebao biti novi rebalans proračuna budući da vlada opće mišljenje da su prihodi precijenjeni, o čemu dijelom govori i podatak da su u proračunske prihode uključeni i najavljeni krediti od tri milijardi dolara od UAE s kojima je nedavno potpisan kredit za sumu od milijardu dolara.Miladin Kovačević, zamjenik direktora Republičkog zavoda za statistiku, kazao je na okruglom stolu koju je u Beogradu organizirao Tanjug, da će nova Vlada raditi u tjeskobnoj financijskoj situaciji i da je pitanje partijskog plijena, što je dobro poznati način podjele i u Hrvatskoj s njezinim državnim poduzećima, sasvim deplasirano. Restrukturiranje državnih poduzeća, njih 150 u kojima radi 100.000 ljudi, bit će jedan od većih izazova za Vučića.

Upravo je kao potpredsjednik Vlade, mjestu na kojemu je često djelovao moćnije od premijera Ivice Dačića, za ministra gospodarstva u Srbiji doveo Sašu Radulovića koji je u svojem kratkom mandatu krenuo u rješavanje problema državnih poduzeća, ali je naposlijetku na njima slomio zube te ga se Vučić riješio netom prije raspisivanja izbora koje je u konačnici sam inicirao znajući da je najpopularniji političar u zemlji. Vučić će usprkos tome što se distancirao od Radulovića i njegove velike želje za izmjenom Zakona o radu, gotovo sigurno ići na izmjene radnog zakonodavstva jer se iz sličnih zahvata zemalja u okruženju pa tako i Hrvatske, vidi da je u pitanju zapravo zahtjev međunarodnih institucija, a ne samostalna politika vlade svake zemlje pojedinačno. Sindikati smatraju da će im uvjerljiva Vučićeva pobjeda olakšati pregovore s Vladom.

Od Vučića se očekuje i privlačenje investicija, iako je neke kupnje srpskih poduzeća od strane inozemnih kupaca, kao što je bio slučaj s ulaskom kineskog kapitala u Vršačke vinograde, pokušao osporiti Radulović što je razbjesnilo Kinu. To su samo neka od otvorenih pitanja koje čeka novu srpsku Vladu i kojoj malo tko zbog apsolutne pobjede daje pravo na 100 dana mira dok ne počne sređivati stvari. Upravo je to teza koja se provlači kroz srpske medije – premoćna pobjeda obvezuje novu Vladu da zanemari pravilo "100 dana" i odmah krene u promjene od kojih srpska javnost mnogo očekuje, a iz pobjedničke stranke najavljuju da bi Vladu mogli formirati već do početka svibnja. Rješavanje nezaposlenosti nameće se kao prvi i najvažniji zadatak, ali to će ići mnogo sporije nego mnogi očekuju jer niti Europska unija još uvijek nije uspjela riješiti taj gorući problem.

Ubrzano približavanje Srbije EU bit će jedan od prioriteta nove Vlade koja će veliki trijumf pokušati iskoristiti za početno ubrzavanja pregovora. U skladu s tim u javnost su pušteni probni baloni kako će Vučić koalirati s bivšim predsjednikom Borisom Tadićem koji je sa svojom novom strankom Nova demokratska stranka, osvojio 16 zastupničkih mjesta. Koalicija s Tadićem navodno je uvjet EU pa bi Dačićev SPS mogao ostati kratkih rukava, zbog čega Dačić oprezno izjavljuje kako je čestitao Vučiću na pobjedi, ali da nisu razgovarali o sastavljanju nove Vlade. Tadić je, s druge strane, demantirao da je s Vučićem razgovarao o postizbornom koaliranju i mogućem mjestu ministra vanjskih poslova.  

Odaziv

Najmanje birača od 2000.

Srpski birači priično su se pasivizirali na završenim parlamentarnim izborima obzirom da je njihova izlaznost od 53 posto bila najniža od izbora 2000. godine. Iako se od početka znalo da će dobiti najviše glasova, istraživanja javnog mijenja ipak su podcijenila snagu liste SNS koja je dobila 48,3 posto glasova, dok su precijenila očekivane rezultate DS-a Dragana Đilasa koja je osvojila 6,04 posto glasova, i NDS-a bivšeg predsjednika Srbije Borisa Tadića koja je dobila 5,71 posto glasova. Uz njih je u skupštinu ušla još samo SPS Ivice Dačića za koju je glasovalo 13,5 posto glasača. Veliko razočarenje i šok doživjeli su URS Mlađana Dinkića, LDP Čedomira Jovanovića i DSS Vojislava Koštunice koji nisu prošli izborni prag pa im sada, kako upozoravaju analitičari, prijeti nestanak s političke scene.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa