Talijanski ministar gospodarstva Giovanni Tria očekuje da će rast gospodarstva ubrzati u drugoj polovini 2019. godine zahvaljujući vladinim mjerama poticanja posustalih gospodarskih aktivnosti. 

Talijanski bruto domaći proizvod (BDP) pao je za 0,1 posto u trećem i četvrtom kvartalu prošle godine, čime je treće gospodarstvo eurozone ušlo u tehničku recesiju.

'Pozitivan, ali ograničen'
Recesija se definira kao pad aktivnosti na tromjesečnoj razini dva kvartala zaredom. Neočekivani rast industrijske proizvodnje u veljači signalizirao je ipak da je Italija možda već izišla iz plitke recesije, kažu ekonomisti.  Tria je u nedjelju u intervjuu na državnoj televiziji Rai izrazio nadu da će vladine mjere imati "pozitivan, iako ograničen" utjecaj na stopu rasta BDP-a koju je Rim prošlog tjedna snizio na procijenjenih 0,2 posto u ovoj godini. 

"To podrazumijeva stabilni rast već u drugoj polovini godine", kazao je.  Rast će u drugoj polovini 2019. potaknuti paket mjera koji uključuje porezne olakšice za ulaganja, niže imovinske poreze za tvornice i skladišta, te jednostavniji postupak javnih natječaja, priopćili su iz vlade. Bez te takozvane "uredbe o rastu" BDP bi ove godine po njihovim procjenama porastao 0,1 posto. Iduće bi godine aktivnosti po aktualnim vladinim procjenama trebale ubrzati na 0,8 posto. Tria je ponovio kako vlada isključuje mogućnost rebalansa proračuna u ovoj godini i uvođenje poreza na bogatstvo.

Odbacili povećanje PDV-a 
To bi "pogodilo u srce štednju Talijana i destruktivno bi utjecalo na rast", kazao je. Vlada će ponovno ažurirati ciljeve u rujnu, kad će morati pronaći i rješenje za u međuvremenu odbačen plan o povećanju stope PDV-a u 2020. koji je u državni proračun trebao donijeti 23 milijarde eura. Inače, OECD je nedavno upozorio da će se stanje u talijanskim državnim financijama pogoršat u ovoj i sljedećoj godini, predviđajući povećanje duga i proračunskog deficita zbog recesije i veće javne potrošnje.

U posebnom izvješću o Italiji OECD procjenjuje da će talijanski proračunski manjak ove godine porasti na 2,5 posto bruto domaćeg proizvoda i time premašiti dva posto, dogovorenih s Europskom komisijom. Iduće bi godine trebao porasti na 3,0 posto BDP-a ako vlada ne poveća stopu PDV-a kao što je zacrtano u najnovijem proračunskom planu.