Najveća svjetska gospodarstva prošle su godine povećala poljoprivredne subvencije unatoč napregnutim proračunima i visokim cijenama hrane, utvrdila je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Prošle godine državne potpore poljoprivredi u 47 najrazvijenijih zemalja svijeta u prosjeku su dosegnule protuvrijednost oko 17 posto bruto prihoda u tom sektoru, u odnosu na 15 posto koliko su iznosile u 2011., objavio je OECD u svom redovnom godišnjem izvješću. To je povećanje zapravo bilo nepotrebno budući da su više cijene poljoprivrednih proizvoda pružale dobru priliku za smanjenje subvencija, smatraju u OECD-u.

"Svjetska tržišta hrane i roba doživljavaju procvat i očekuje se da će cijene roba i dalje rasti pa je pravi trenutak da se vlade vjerodostojno obvežu provesti opsežnu reformu poljoprivrednih subvencija", zaključio je direktor OECD-a za trgovinu i poljoprivredu Ken Ash.Izvješće je predstavljeno u Bruxellesu, u sjedištu Europske unije koja po navodima OECD-a poduzima "značajne korake" kako bi reformirala iznimno velikodušan program subvencija, no moguća su i dodatna poboljšanja. U lipnju je Europska unija najavila veliku reformu kontroverzne Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) koja bi trebala obuhvatiti niže subvencije za industrijske farme i poticaje za mlade poljoprivrednike.

Prema važećim propisima, 80 posto subvencija u sklopu CAP-a isplaćuje se 20 posto poljoprivrednih poduzeća koja se bave intenzivnom proizvodnjom budući da nekoliko zemalja još uvijek povezuje subvencije s razinom proizvodnje. Prema novom bi se prijedlogu zemlje članice EU-a do 2019. trebale pobrinuti da svaki poljoprivrednik dobije najmanje 60% prosječnog iznosa subvencije po hektaru.U OECD-u upozoravaju da planirana reforma "ne predstavlja značajan otklon ni od aktualne orijentacije ni od obujma potpora u 28-članom bloku".