Ekonomska politika rigorozne štednje dotakla je svoj politički vrhunac, štoviše sve je jači otpor takvom pristupu u rubnim članicama eurozone.

Poručio je to predsjednik  Europske komisije José Manuel Dur?o Barrosso naglasivši kako i dalje vjeruje da su nužne oštre ekonomske reforme i drastični rezovi proračunskih minusa, no ističe da takve mjere moraju biti politički i društveno prihvaćene, što je sve rijeđi slučaj."Iako je u svojoj biti ta polika ispravna, mislim da je s više gledišta došla do svojih granica. A da bi neka politika bila uspješna mora biti kvalitetno osmišljena, ali i uživati barem minimum političke i društvene podrške", rekao je The Financial Times predsjednik Europske komisije.Barrosov komentar koincidira s dva važna događaja. Prvi je reizbor Giorgia Napolitana za talijanskog predsjednika, a koji bi trebao riješiti političku i  krizu vlasti u toj zemlji nakon što su glasači okrenuli leđa etabliranim strankama upravo zato što im je dosta mjera štednje koje državu guraju u sve dublji ekonomski ponor.

Drugi su, pak, prekjučer objavljeni podaci Eurostata koji su pokazali da javni dug unatoč mjerama štednje i dalje alarmantno raste, a kao neslavna ztvjezdna na dužničkom nebu zasjao je Portugal, čiji bi dug uskoro mogao premašiti talijanski čime bi postao najzaduženija država eurozone. Dug im je lani, naime, porastao na 124% BDP-a sa 108 posto godinu ranije. Talijani su ga pak povećali na 127 posto sa 121 posto lani. Nove neslavne rekorde lani su ostvarili i Irci te Španjolci, dok su Grci čak uspjeli smanjiti dug sa 170 na 157 posto BDP-a.To je izvješće pokazalo kako se sve više produbljuje jaz između periferije eurozone i država njezine jezgru, i to ponajprije Njemačke, koja je lani jedina imala proračunski višak, a uspjela je javni dug treću godinu zaredom zadržati na istoj razini. Još jedan indikator sve veće otuđenosti Njemačke od ostatka eurozone je i to što su joj porezni prihodi u prvom tromjesečju ove godine porasli 3,4 posto na godišnjoj razini, a samo u ožujku su bili 5,7 posto veći, iako je zabilježen ekonomski rast od 1,5 posto.

"Glavni činbenici razvoja su pad nezaposlenosti i rast plaća", smatra Jens Boysen-Hogrefe, ekonomist i stručnjak za javne financijeInstituta u Kielu. Toga je očito svjestan i Barroso, a njegova poruka je tim važnija jer Europska komisija zahvaljujući novim ovlastima može posrnulim gospodarstvima eurozone odobriti ublažavanje nametnutih rigoroznih mjera štednje koje ih koliko god ih Barroso deklarativno branio, guraju u sve dublji ponor.