Propast pregovora o novoj njemačkoj vladi dovela je do političke krize bez presedana u poslijeratnoj povijesti najvećeg europskog gospodarstva što je rezultiralo  potonućem tečaja eura. Iako je politička nesigurnost "otrov" za svaku ekonomiju, zbog izuzetno dobre gospodarske kondicije Njemačke analitičari smatraju da kompanije neće ni primijetiti da se u Berlinu najveće stranke ne mogu dogovoriti o "foteljama". 

Potonuće eura
Kancelarka Angela Merkel izrazila je u ponedjeljak žaljenje zbog odluke liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP) da napusti trostrane koalicijske pregovore. "Vjerovali smo da se nalazimo na putu na kojemu je dogovor mogao biti postignut", rekla je Merkel. "Žalim, uz puno poštovanje prema FDP-u, što nismo mogli postići sporazum", dodala je njemačka kancelarka. Podsjetimo, poduzetnički orijentirani FDP neočekivano je u nedjelju navečer napustio pregovore s konzervativnom koalicijom CDU/CSU i Zelenima, ustvrdivši da tri strane nisu uspjele postići kompromis o ključnim pitanjima poput imigranata i zaštite okoliša. Čim je čelnik FDP-a Christian Lindner objavio da se stranka povlači iz pregovora, tečaj eura prema jenu potonuo je na najnižu razinu u dva mjeseca.

Merkel se u ponedjeljak sastala s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom kako bi ga izvijestila o situaciji. Također je rekla da će njezin blok CDU/CSU nastaviti pregovarati odgovorno. Naglasila je da će učiniti sve što može kao njemačka kancelarka da izvede zemlju iz ovog "teškog razdoblja". Prema mišljenju Carstena Brzeskog, glavnog ekonomiste banke ING, kancelarka sada ima tri opcije. Ako se povlačenje liberala iz pregovora pokaže konačnim, Merkel bi mogla pokušati sastaviti manjinsku vladu sa Zelenima ili bi se mogli sazvati novi izbori. Za sastavljanje manjinske vlade postoje male šanse s obzirom na propast pregovora. Kada bi se takva vlada i sastavila, odobravanje svakog bitnijeg zakona u Bundestagu predstavljalo bi "noćnu moru" za vladu s obzirom na političke razlike među najvećim strankama.

Treća je opcija stvaranje još jedne velike koalicije sa socijaldemokratima (SPD), ali to je malo vjerojatno jer su iz te stranke odbacili mogućnost da još jednom surađuju s konzervativcima. Stoga se prijevremeni izbori nameću kao jedina realna opcija, ocjenjuje Brzeski za CNBC. Moderna politička povijest Njemačke ne pamti manjinsku vladu, ali ni prijevremene izbore, a Brzeski smatra kako nijedna opcija ne odgovara Merkel jer je njezina pozicija dodatno oslabljena propašću pregovora.

"Novi izbori bili bi još jedno glasovanje o popularnosti Merkel, još izraženije nego na rujanskim izborima", ocjenjuje Brzeski. Politička kriza u Berlinu ima implikacije i na europskoj razini. Naime, sastanak šefova država i vlada Europske unije idućeg mjeseca na kojem se trebalo raspravljati o francuskom prijedlogu dublje integracije eurozone praktički može biti otkazan s obzirom da su tehničkoj vladi u Berlinu vezane ruke za donošenje odluka.   

Vrlo ograničen utjecaj
Neizvjesnost oko sastavljanja nove vlade nije dobro dočekana u njemačkoj Industrijskoj i trgovinskoj komori (DIHK). "Postoji opasnost da će rješavanje gorućih pitanja za budućnost naše zemlje kasniti. Njemačke se kompanije sada moraju pripremiti za produženo razdoblje nesigurnosti. To je uvijek problematično za ekonomiju", izjavio je Reutersu predsjednik DIHK-a Eric Schweitzer.

Međutim, analitičar Berenberg banke Holger Schmieding smatra kako će utjecaj na gospodarstvo biti vrlo ograničen. "Ekonomija je u tako dobrom stanju da kompanije zbog toga neće previše smanjivati investicije", tvrdi Schmieding. Slično misli i Jörg Krämer, ekonomist Commerzbanka, koji očekuje nastavak rasta BDP-a iznad dva posto. "Konkurentnost je i dalje visoka, a labava monetarna politika Europske središnje banke stimulira potražnju", naglašava Krämer.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“