Britanski laburisti naručili su studiju koja bi dala temelj ideji četverodnevnog radnog tjedna. Laburistički lider, okorjeli ljevičar Jeremy Corbyn procijenio da je četverodnevni radni tjedan nešto oko čega se vrijedi potruditi stavljajući ga u kontekst upravo za radništvo rastućeg bauka robotizacije.

Krah na europskim izborima

Lider laburista dobro zna što radi – i njegova je stranka, kao i konzervativci, na ovim europskim izborima doživjela ozbiljan udarac, osvojivši manje od 14 posto glasova. K tome, ukupne političke silnice na Starom kontinentu ne idu u prilog tradicionalnoj ljevici, njihovo mjesto vrlo brzo zauzimaju stranke modernijih ideja novih ili barem modernijih ideja poput Zelenih u Njemačkoj ili liberalnih demokrata u samoj Velikoj Britaniji.

U dobu u kojem će se svijet vrlo brzo susresti s četvrtom industrijskom revolucijom klasična ljevica treba novu paradigmu kojom će nanovo privući birače. Pogotovo one mlađe. Inače, laburistički je lider dosta ozbiljno pristupio oživljavanju lijeve ideje formirajući nekoliko think tankova, razvojnih centara koji bi morali iznjedriti te nove lijeve ideje.

Autor je ove studije ekonomist Robert Skidelsky, inače profesor emeritus ekonomije u politici na Sveučilištu u Warwicku i autor biografije slavnog ekonomista Johna Maynarda Keynesa, koji u njoj zapravo promovira primjenu automatizacije u javnom sektoru, odnosno administraciji, zdravstvu i školstvu kao početnoj točki. Upravo bi automatizacija, misli Skidelsky, omogućila skraćenje radnog tjedna na četiri radna dana. Međutim, u takvom se razmišljanju javljaju dva problema.

Prvi je da je Velika Britanija na dnu popisa zemalja G10 kada se radi o automatizaciji, odnosno ima najmanji broj robota na 10 tisuća radnika: samo 85, dok ih prvoplasirani Nijemci koriste čak 322. Drugo je što se studija dotiče samo javnog sektora te ne iznosi mjere za privatni sektor za koji se smatra da će biti najpogođeniji.

Objavljivane su nebrojeno puta analize prema kojima će 40 posto fonda radnih sati otpadati na strojeve, a ne više na radnike. Svoju zamisao Skidelsky obrazlaže i činjenicom da Britanija ima jako nisku produktivnost iako je prosječno radno vrijeme i dalje blizu 40 sati tjedno, umjesto da prati povijesni trend smanjenja na 33 ili 34 sata, kakav je i sam Keynes predvidio 1930-ih godina. Za to krivi manjak investicija, ali i slabljenje sindikata.

Manjak investicija u automatizaciju tumači se uvozom jeftine radne snage, migranata, umjesto da se ulaže u modernizaciju postrojenja. Prema Međunarodnom monetarnom fondu tako ispada da prosječni američki radnik obavi jednako posla do kraja radnog četvrtka koliko prosječni britanski radnik obavi do kraja radnog petka.

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Agencija Bloomberg navodi anketu prema kojoj gotovo tri četvrtine britanskih radnika smatra da bi obavilo jednako posla u četiri dana koliko ga sada obavlja u punom radnom tjednu. Iako su britanski zeleni ideju o četverodnevnom radnom tjednu predstavili u svojem manifestu još prije dvije godine, laburisti se svejedno raduju predstavljanju svoje studije, smatrajući da će ideja četverodnevnog radnog tjedna jako brzo dobivati na popularnosti.

Međutim, po laburistima država bi morala biti generator takve promjene pri čemu bi četverodnevni radni tjedan bilo potrebno zakonski propisati. Očekivano, poslodavci se bune navodeći kako četverodnevni radni tjedan već postoji jer Velika Britanija bilježi rekordno nisku nezaposlenost. Nametnuti zakonsku obavezu, kažu tamošnji poslodavci, zapravo bi smanjilo fleksibilnost radnog vremena, a ne je poboljšalo. Odnosno, navelo bi poslodavce da nasilu povećavaju produktivnost u zadanom četverodnevnom radnom tjednu. Drugim riječima, tjeralo bi se radnike da previše rade.

Pokušali pa odustali

Nije teško složiti se s tvrdnjom da bi se u pojedinim kompanijama obavezni četverodnevni radni tjedan teško uveo te da je bitno ostaviti samom radniku da odabere vremenski okvir u kojem će funkcionirati umjesto da se uvede jedinstveno rješenje za cijelu ekonomiju. Iako u startu takva ideja izgleda i više nego dobrodošlom, tako nešto moglo bi, smatraju britanski poslodavci, umanjiti inovativnost u poslovanju te tako napraviti više štete nego koristi. Neprofitna zaklada Wellcome Trust bila je početkom godine najavila probu četverodnevnog radnog tjedna za 800 zaposlenika svoje uprave. No odustala je navodeći da je – neprovediv.