Koliki je trošak spašavanja svjetskih šuma i produljenja života za sedam milijardi ljudi. Prema jednoj procjeni oko 40 milijardi dolara godišnje potrebno je za pošumljavanje i upravljanje svjetskim šumama, posebice u zemljama u razvoju. Taj trošak možda se čini beznačajnim u trenutku financijske krize, rasta nezaposlenosti i činjenice da su neke države suočene s bankrotom. Ali cijena spašavanja svjetske bioraznolikosti mora biti stavljena u mjeru s vrijednošću koje šume donose na lokalnoj, ali i globalnoj razini.

Povrat na uloženo
Šume osiguravaju zalihe vode, stabilnost tla, i čuvaju genetsku raznolikost materijala koja je sve značajnija u razvoju novih proizvoda u sektoru faramceutike i proizvodnje hrane koja će biti potrebna za život devet milijardi ljudi, koliko se procjenjuje da će ih biti 2050. godine. Uz to, istraživanje vezano uz održivi razvoj tla i šuma jedan je od najučinkovitijih puteva u borbi s klimatskih promjenama. Potencijalni povrat uloženog u razvoj šuma je nemjerljiv. Obnavljanje samo 15 posto uništenog šumskog tla u svijetu moglo bi donijeti godišnju dobit od 85 milijardi dolara od čega bi najviše dobile ruralne sredine i nerazvijene zajednice. Naprimjer, prema nekim procjenama Mau šuma donosi Kenijskom gospodarstvu godišnju dobit od 1,5 milijardi dolara, a slične procjene postoje za Brazil, Kolumbiju i Indiju. Također uloženo u šume nesumjerljivo je manje nego šteta od klimatskih promjena koja je u ovom trenutku veća od 40 milijardi dolara i raste svake godine. Pojedine države već počinju s ulaganjima u šume. Norveška investira oko tri milijarde dolara u nacionalni i međunarodni program UN-REDD, zajednički pokušaj agencija Ujednjenih naroda da potpomognu zemlje u razvoju u obnovi tropskih šuma. Od 2005. godine Brazil je smanjio uništavanje Amazonske šume za 80 posto, a Norveška je donirala milijardu dolara kako bi pomogla daljnjem očuvanju Amzone. Brazilski napori doveli su do možda najvećeg svjetskog smanjena emisije štetnih plinova i to u vremenu kada se računa da je uništenje šuma zaslužno za 15 posto emisije stakleničkih plinova na svjetskoj razini.

Donatori programa
UN-REDD program pokrenut 2008. godine podržava 44 države, a 16 država prima direktnu financijsku i tehnološku pomoć kroz ovaj program. Program te države priprema za učinkovito nadgledanje šuma, obuku lokalnih zajednica i menadžment u šumarstvu. Dok je Norveška jedan od najvećih donatora UN-REDD-a i ostalih incijativa, ostali donatori Europska komisija, Danska, Japan i Španjolska također pridonose. Naravno borba za očuvanje šuma nije bez problema i izazova. Vlade i tretman tla moraju biti popravljeni u mnogim državama. Ipak problemi ne bi smjeli zamagliti pogled na benefite. Program UN-REDD star je samo četiri godine i najbolje tek dolazi. Problemi sa šumama ne smiju više biti zanemarivani zbog klimatskih promjena, a postoji i posljednji benefit. Naime, 1,4 milijarde ljudu ovisi o šumama, a godišnje ulaganje od 40 milijardi dolara mogli bi generirati pet milijuna novih radnih mjesta u svijetu. Uz osiguranje javne podrške, ali i podrške privatnog sektora 40 milijardi dolara čini se mali novac ako se u obzir uzmu svi benefiti za rastuću populaciju svijeta, bioraznolikost i odgovornost prema klimatskim promjenama.

A. Steiner, izvršni direktor  UN-ovog programa za okliš; B. Dias, izvršni direktor Konvencije o bioraznolikosti

Project Syndicate, 2012.