Eventualna pobjeda tvrdolinijaša na iranskim predstojećim izborima i moguće posljedično zahlađenje odnosa sa Zapadom neće dovesti do poremećaja na naftnom tržištu, ocjenjuju stručnjaci. Deseci milijuna Iranaca sutra izlaze na birališta kako bi izabrali novog, odnosno novog-starog predsjednika te države. Ankete pokazuju kako je vrlo mala razlika između dva favorita.

Investicije izostale
Sadašnji predsjednik Hassan Rouhani (68) ide po svoj drugi mandat, a u svoj najveći uspjeh ubraja sklapanje sporazuma sa zapadnim silama o iranskom nuklearnom programu, službenog naziva Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA). Njime su početkom 2015. ukinute sankcije, pa umjereni klerik Rouhani cilja na biračko tijelo kojemu je dosta konfrontacije sa Zapadom i koje traži više socijalnih i ekonomskih sloboda.

Međutim, dobar dio Iranaca ne osjeća pozitivne ekonomske posljedice ukidanja sankcija koje je Rouhani obećao, a ne vide ni osobit priljev stranih investicija. Na tom valu "jaše" radikalni klerik Ebrahim Raisi (56) koji biračima poručuje kako Iran ne treba stranu pomoć, a obećava i da će vratiti vrijednosti islamske revolucije iz 1979. godine. Iza njega stoji Revolucionarna garda, zatim konzervativno krilo tamošnjih vjerskih vođa te dvije utjecajne klerikalne skupine.

Ne treba zanemariti činjenicu da je Raisi blizak s vrhovnim vjerskim vođom, ajatolahom Alijem Hamneijem, a dio iranskih medija upravo Raisija vidi kao njegova nasljednika, prenosi Reuters. Inače, Ebrahim Raisi jedan je od četvorice sudaca koji su 1988. naložili pogubljenje tisuća političkih zatvorenika. Iako su oba kandidata poručila kako neće povući Iran iz sporazuma sa Zapadom, inozemni analitičari pozorno prate razvoj situacije u Iranu zbog mogućeg utjecaja na cijenu nafte. Prema mišljenju Helime Croft, voditeljice analize roba u RBC Capital Marketsu, Raisi će vjerojatno podržavati provokativne politike koje su već ionako podigle tenzije u Washingtonu, piše CNBC. 

Provokativne politike
Podsjetimo, predsjednik Donald Trump nije osobito entuzijastičan u vezi održanja sporazuma s Iranom nazvavši ga "najgorim sporazumom ikada sklopljenim". Helima Croft smatra da takve politike mogu uključivati "testiranje balističkih raketa, isporuke oružja pobunjenicima u Jemenu i režimu Bašara al-Asada te agresivne mornaričke vježbe u Hormuškom tjesnacu". No, naftni analitičar Davor Štern smatra kako moguće zaoštravanje odnosa Irana i Zapada ne bi dovelo do skoka cijene nafte.

"Cijenu nisu uspjeli podići ni svi pokušaji OPEC-a u smanjenju proizvodnje, a događaji koji bi do prije 10 godina doveli do poremećaja na tržištu danas prolaze praktički bez ikakve reakcije", ocjenjuje Štern. Dodaje kako se obistinjuje njegova prognoza da će se cijena nafte u sljedećih godinu-dvije kretati oko 50 dolara. Dio iranskih političkih analitičara smatra kako je iranskim strukturama vlasti u interesu da Hassan Rouhani ostane predsjednik. "Sa sporazumom u opasnosti, sistemu će vitalno trebati Rouhanijev tim nasmiješenih diplomata i ekonomskih tehnokrata kako bi za ekonomske probleme i dalje mogli okrivljavati SAD", kaže Ali Vaez iz International Crisis Group, a prenosi Reuters. Ako ni jedan kandidat u petak ne skupi najmanje 50 posto glasova, drugi krug izbora će se održati 26. svibnja.