Velike srpske kompanije MK Group i Industrija mesa Matijević najavile su da imaju namjeru osnovati konzorcij za kupnju poljoprivrednog poduzeća PKB iz Beograda. MK Group i Matijević, navodi se u priopćenju, "na temelju dugogodišnjeg iskustva u području agrara, žele udružiti kapital, znanja i iskustvo" zbog preuzimanja PKB-a. Doista, temeljna djelatnost MK Groupa je proizvodnja i trgovina poljoprivrednim proizvodima, a Industrija mesa Matijević se od 1992. godine bavi proizvodnjom mesa i mesnih prerađevina.

Dužni 30 mil. dinara
Vlasnici tih dviju kompanija poznati su srpski poduzetnici Miodrag Kostić i Petar Matijević, koji su očito ocijenili kako pojedinačno nemaju dovoljno snage za kupnju poljoprivredne tvrtke čija se vrijednost procjenjuje na oko 220 milijuna eura. Prema njihovim riječima, cilj je "osnivanje konzorcija koji će biti dostojan domaći kupac u procesu privatizacije, ravnopravan ponuđač s drugim domaćim i stranim investitorima". Naravno, značajan je interes za PKB čija se privatizacije očekuje tijekom ove godine, a Kostić i Matijević na poziv Agencije za privatizaciju za dostavljanje pisama o zainteresiranosti bili su se javili pojedinačno. Za PKB je bilo najviše zainteresiranih od svih 502 kompanije koje su u Srbiji ponuđene za privatizaciju, javilo se čak 11 domaćih i stranih kupaca.  Vlasnik PKB-a je Grad Beograd, a po navodima predstavnika Skupštine grada, poljoprivredna kompanija ima problem s likvidnošću i funkcioniranjem jer ne izmiruje obveze prema javnom sektoru. Drugim riječima, PKB duguje 30 milijuna dinara.

Ulaganje u navodnjavanje
PKB sada obrađuje oko 21.000 hektara zemljišta, od čega oko 50 posto služi za proizvodnju stočne hrane, dok se na ostalim površinama proizvode intenzivne ratarske kulture koje su najisplativije, što je uglavnom sjemenska proizvodnja. Prodajom, kako navodi agencija Beta, neće biti obuhvaćeno zemljište u blizini novog Pupinovog mosta preko Dunava. PKB ima u svom vlasništvu 1400 hektara građevinskog zemljišta i 5200 hektara poljoprivrednog zemljišta. Kompanija ima i oko 22.000 goveda, od čega je oko 9000 muznih krava, a godišnja proizvodnja iznosi 65 milijuna litara sirovog mlijeka, što je između 10 i 12 posto ukupne proizvodnje mlijeka u Srbiji.

K tome, PKB ima i tvornicu stočne hrane, koja trenutno radi sa 30 posto kapaciteta, te svoja povezana poduzeća, veterinarsku stanicu, laboratorij koji radi i na tržištu, PKB avijaciju i Institut Agroekonomik koji ima svoje vrste sjemenja. Kompanija je u prošlih nekoliko godina uložila više od 10 milijuna eura u farmu krava muzara koja je među najsuvremenijima u regiji, a ulagalo se i u sustave za navodnjavanje čiji je ukupni kapacitet 5600 hektara. PKB je u 2014. godini zabilježio oko 54 milijuna eura prihoda, a u 2013. godini 50 milijuna eura, dok su rashodi u 2014. relno manji oko tri posto u odnosu na 2013. godinu. Prosječna plaća oko 2000 zaposlenih iznosi 49.000 dinara.  

Privatizacija 512 poduzeća neće biti gotova 2015.

Kočnica su birokracija, nedorečeni zakoni i imovinska pitanja

Privatizacija 512 srpskih kompanija s većinskim državnim vlasništvom najvjerovatnije neće biti gotova do kraja godine, izjavio je Ljubomir Šubara, direktor Agencije za privatizaciju, javlja agencija Tanjug. "Glavni krivci su neke nedorečene zakonske odredbe, imovinska pitanja, birokracija, ali i sami zaposleni u Agenciji za privatizaciju i poduzećima koja čekaju kupce. Jer kada ovaj proces bude završen ostat će bez posla", rekao je Šubara za beogradsku Politiku. Prema njegovim riječima, Zakon o privatizaciji, koji je donijet 13. kolovoza 2014. godine, predvidio je neke mogućnosti, ali ne i datume kada će se što događati, već je to vezano za određene rokove u odnosu na početak primjene zakona. "To je, prema mojem mišljenju, krenulo prebrzo. Od dana objavljivanja pisma o namjerama Agencija nije radila na ostalim pretpostavkama. Da ne ulazimo u to kako je procijenjena vrijednost tvrtki za vrijeme ministra gospodarstva Saše Radulovića. To je sve tako napravljeno da ne možemo izvršiti privatizaciju", objasnio je Šubara. On je dodao kako je kraj godine realan rok za okončanje stečaja u 188 tvrtki. Na pitanje koliko se od oko 5000 zaposlenih u tim kompanijama prijavilo za otpremnine, Šubara je rekao kako se u nekima nije prijavio niti jedan.