Iako i dalje negoduje, industrija gaziranih pića ubrzano se počinje prilagođavati rastućem trendu uvođenja poreza na šećer koji odnedavno državama preporuča i Svjetska zdravstvena organizacija. Pepsi je u ponedjeljak postavio globalne ciljeve smanjenja količine šećera u svojim gaziranim pićima za koje kaže da su daleko ambiciozniji od prijašnjeg plana snižavanja količine šećera. Tako će dvije trećine Pepsijevih pića do 2025. sadržavati najviše stotinu kalorija, nasuprot sadašnjih 40 posto. Podsjetimo, dosadašnjim planom Pepsi je namjeravao smanjiti količinu šećera za četvrtinu do 2020. godine.

Tajna u napretku znanosti
Tajna smanjenja šećera je u napretku znanosti, izjavio je Reutersu Mehmood Khan, Pepsijev izvršni direktor istraživanja i razvoja. Naime, pronađeni su novi sastojci koji poboljšavaju okus gaziranih pića, a traže manje šećera. "Ne radi se samo o zaslađivačima, već o razumijevanju sastojaka za okus te posjedovanju primjerenog znanja o njima te pristupa", dodao je Khan.  Osim smanjenja šećera, Pepsi je objavio i kako namjerava za deset godina smanjiti potrošnju vode u svojoj proizvodnji za 15 posto te sniziti emisiju stakleničkih plinova u logističkom lancu za petinu do 2030. godine.

Valja naglasiti kako Pepsi ide u smanjenje zašećernosti svojih gaziranih pića iako od njih zarađuje tek 12 posto od ukupno 63 milijarde dolara godišnjih prihoda. Lavovski dio prihoda dolazi od vode, prirodnih sokova, grickalica te umaka. Analitičari tumače kako je pritisak na Pepsi i suparničku Coca-Colu došao od nutricionista i dijela država koje gazirana pića optužuju za pretilost, ponajprije djece, te rast oboljelih od dijabetesa. Rastući trend uvođenja poreza na pića i prehrambene proizvode s povećanim udjelom šećera podržala je prošlog tjedna i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja je svim državama preporučila njegovo uvođenje ocijenivši da se "čini obećavajućim". Prema analizama WHO-a, oporezivanje zašećerenih proizvoda po stopi od 20 i više posto evidentno smanjuje njihovu potrošnju. Posebno je primjetan pad potrošnje kod najugroženijih skupina – mladih, zatim kućanstava s nižim prihodima te potrošača koji su ranije kupovali veće količine tih proizvoda.

Prema smjernicama WHO-a, dnevni unos šećera u prehrani ne bi smio premašivati 10 posto energetskih potreba, a poželjno bi bilo pet posto. Podsjetimo, po porezu na zašećerena pića najpoznatiji je Meksiko koji je krajem 2013. uveo stopu od 10 posto po litri u sklopu borbe protiv pretilosti po kojoj je ta država u neslavnom svjetskom vrhu. Na liječenje oboljelih od dijabetesa Meksiko godišnje troši oko 780 milijuna dolara. Prema službenim podacima, uvođenje poreza na šećer snizilo je potrošnju gaziranih pića u Meksiku za šest posto. Od europskih država, sličan su porez uvele Norveška i Francuska, a najavila ga je i Velika Britanija koja planira na 20-postotnoj stopi povećati proračunske prihode za milijardu funti godišnje. Kampanji za uvođnje poreza u Britaniji pridružili su se i neki poznati kuhari, poput Jamiea Olivera.  

Demonizirana industrija
Industrija gaziranih pića pak uzvraća kako većina njihovih proizvoda ionako ima sniženu količinu šećera te da ih "zdravstveni lobi", kako kažu, neopravdano demonizira.  Prema podacima konzultantske kuće Kantar, glavnina unosa šećera u prosječnom kućanstvu u Britaniji – točnije preko 15 posto – dolazi od voća i povrća. Ipak, industrija je obećala da će za pet godina sniziti udjel šećera za 20 posto.

U tom kontekstu Coca-Cola se odlučila za pomalo drugačiji pristup. Prije nekoliko mjeseci ta je kompanija objavila kako je prije dvije godine snizila količinu kalorija u svojim pićima za pet posto. U sljedećih devet godina snizit će ih za dodatnih pet posto. Do 2020. Coca-Cola će ponuditi niskokalorične i bezkalorične proizvode na svim tržištima na kojima posluje. No, znakovito je da se količina od sedam žličica šećera u limenci "klasične" Coca-Cole od 330 mililitara neće smanjivati. No, lobističke skupine za smanjenje unosa šećera smatraju kako se industrija mora prilagoditi novim trendovima. "Ako prehrambena i industrija pića ne gleda u nutricionističkom smjeru, ne gleda ni u smjeru u kojem svijet ide", izjavila je za Reuters Mindy Lubber, predsjednica neprofitne organizacije Ceres.