Nakon što je u ožujku ove godine slovenski Vrhovni sud poništio rezultate referenduma iz rujna kojim su Slovenci trebali odlučiti o gradnji drugog kolosijeka željezničke pruge Kopar-Divača, zbog čega je i slovenski premijer Miro Cerar dao ostavku, na ponovljeni referendum održan ove nedjelje izašlo je još manje ljudi – tek nešto ispod 15 posto. Da bi se referendum smatrao uspješnim, slovensko zakonodavstvo predviđa da na njemu mora glasati najmanje petina ukupnog broja registriranih birača. 

Poraz Kovačiča i Janše
Činjenicom da ni ove nedjelje nije prikupljeno dovoljno glasova da bi se zakon o gradnji novog željezničkog kolosijeka poništio (iako je protiv zakona bilo nešto više birača), slovenski je premijer na odlasku, kaže list Večer, zadovoljan. "Žao mi je što su inicijatori referenduma Vili Kovačič i predsjednik SDS-a Janez Janša uzeli zemlju kao taoce i što smo u takvom ozbiljnom kašnjenju, jer se sve moglo početi graditi prošle godine", rekao je Cerar. 

On se zalaže za gradnju nove pruge jer smatra da će postaviti Sloveniju na svjetski transportni zemljovid i doprinijeti daljnjem razvoju slovenskog gospodarstva. Istaknuo je i da je zabrinutost da će se slovenski birači umoriti od učestalih glasovanja te da je zbog takvog stanja ugrožena izlaznost i na parlamentarnim izorim zbog čega se svojevremeno predlagalo raspisivanje referenduma o gradnji novog kolosijeka s parlamentarnim izborima koji će se ipak održati zasebno, 3. lipnja.

Slovenska će vlada, pišu tamošnji mediji, nastaviti s aktivnostima za početak pripremnih aktivnosti te odmrzavanje preostalih sredstava EU za projekt.  Ministar infrastrukture Peter Gašperšič podsjeća da je ugovor o pripremnim radovima za izgradnju pristupne ceste između Divače i Kopra s izvođačima domaćim Kolektorom i Euroasfaltom iz Sarajeva potpisan u prosincu prošle godine. Vlada se sada nada da će se realizacija konačno ubrzati jer se radi o projektu koji će dodatno učvrstiti položaj Luke Kopar kao strateški najvažnije luke u sjevernom Jadranu.

Zahtjevna trasa pruge
Izgradnja novog dijela pruge stajat će gotovo milijardu eura, pri čemu slovenska vlada očekuje 200 milijuna eura iz Mađarske, 250 milijuna eura bespovratnog novca iz europskih fondova te 350 milijuna eura od Europske investicijske banke. Projekt se sastoji od 27 kilometara kojih najveći dio čine tuneli, ukupno osam, te nadogradnje dvaju mostova i vijadukta, a kraj radova je planiran za 2025. godinu.

Na spornom referendumu iz rujna 2017. 53% birača se izjasnilo da su za gradnju kolosijeka dok je izlaznost bila oko 20 posto registriranih birača.  No, slovenski Vrhovni sud je rezultate zbog formalnih propusta proglasio nevažećima, pozivajući se na dva konkretna razloga. Radilo se, o vladinom iznošenju samo pozitivnih činjenica o gradnji novog kolosijeka te sufinanciranju kampanje za gradnju novog kolosijeka proračunskim sredstvima.