Opasni toplinski valovi u Europi mogli bi oboriti nove rekorde, ističe UN.

Teško je odmah povezati ove događaje s klimatskim promjenama jer su vremenske prilike i oceani prilično kompleksni sustavi. Studije su još u tijeku, ali znanstvenici već strahuju da se razvijaju neki od najgorih mogućih scenarija, piše BBC.

“Ne sjećam se sličnog razdoblja u kojem su svi dijelovi klimatskog sustava bili na rekordnim ili abnormalnim vrijednostima”, rekao je Thomas Smith, ekološki geograf na London School of Economics.

“Planet je sada u neistraženom teritoriju zbog globalnog zatopljenja izazvanog izgaranjem fosilnih goriva, kao i toplinskog vala od prvog El Niña od 2018. godine – prirodnog vremenskog sustava koji zagrijava atmosferu”, kaže dr. Paulo Ceppi, predavač klimatskih znanosti na londonskom Imperial Collegeu.

neviđene promjene u cijelom svijetu

NASA ozbiljno upozorava: Ovo se nije dogodilo tisućama godina

Toplotni udar

Hrvatska još nije dosegla temperaturni maksimum

Ovo su četiri klimatska rekorda koja su do sada srušena ovog ljeta – najtopliji dan, najtopliji lipanj na globalnoj razini, ekstremni toplinski valovi na moru, rekordno niska količina morskog leda na Antarktiku.

BBC detaljno opisuje loše aspekte zagrijavanja svjetskih mora te što to znači za život na zemlji.

Naglašava utjecaj ove vrućine na morske ekosustave koji proizvode 50% svjetskog kisika: “Ljudi obično razmišljaju o uvenuću drveća i trave kada govorimo o toplinskim valovima. Atlantik je pet stupnjeva topliji nego što bi trebao biti – to znači da organizmi trebaju 50% više hrane samo da bi normalno funkcionirali.”

Područje pokriveno morskim ledom na Antarktiku rekordno je nisko za srpanj. U usporedbi s prosjekom, od 1981. do 2010. nedostaje područje oko 10 puta veće od Ujedinjenog Kraljevstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Znanstvenici pokušavaju otkriti točnu vezu s klimatskim promjenama. Zagrijavanje planeta može smanjiti količinu morskog leda na Antarktiku, ali trenutačno dramatično smanjenje moglo bi biti posljedica lokalnih vremenskih uvjeta ili oceanskih struja, objašnjava dr. Caroline Holmes iz British Antarctic Surveyja.

“Ovo je potpuno drukčije od svega što se inače viđa u srpnju. Leda ima 10% manje od prethodne najniže razine, što je ogromna razlika”, kaže Holmes. Ona to naziva “još jednim znakom da zapravo ne razumijemo tempo promjena”.

Znanstvenici su očekivali da će globalno zatopljenje utjecati na morski led na Antarktiku u nekom trenutku, ali sve do 2015. ono je bilo suprotno globalnom trendu za druge oceane, ističe dr. Holmes.

“Pali smo s litice i ne znamo što je na dnu”

“Možemo reći da smo pali s litice, ali još padamo i ne znamo što je na dnu. Ovo nas je iznenadilo u smislu brzine događanja. To definitivno nije najbolji scenarij nego upravo suprotno”, objašnjava dr. Holmes.

Sasvim sigurno možemo očekivati sve više ovakvih rekorda kako godina bude odmicala, kažu znanstvenici. Ali bilo bi pogrešno nazvati ovo što se događa “klimatskim kolapsom” ili “jurećim zagrijavanjem”, upozorava klimatska znanstvenica dr. Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu. Nalazimo se u novoj eri, ali još uvijek imamo vremena osigurati budućnost za mnoge.