Pomorski prijevoz ključan je za opskrbu Europe hranom, energentima i robom, a ove je godine zbog poremećaja na plovnim rutama izazvanih ratom s Iranom ponovno došao u središte pozornosti, piše Euronews.
Na globalnoj razini morem je 2024. prevezeno oko 13 milijardi tona robe, dok su luke u Europskoj uniji prekrcale oko 3,4 milijarde tona, što odgovara približno 26 posto ukupnog svjetskog prometa.
Prema podacima EU Blue Economy Observatoryja, gotovo 90 posto vanjske robne trgovine Europske unije odvija se morskim putem.
Pomorski prijevoz uglavnom se dijeli na dvije vrste: obalnu odnosno kratku plovidbu i dubokomorsku plovidbu. Kratka plovidba odnosi se na prijevoz robe na relativno manjim udaljenostima morem, dok dubokomorski prijevoz obuhvaća duže, međukontinentalne rute preko oceana.
Za Europsku uniju kratka plovidba ne obuhvaća samo prijevoz unutar Unije. U tu se kategoriju ubrajaju i zemlje kandidatkinje, Island, Norveška te područja Baltičkog, Sredozemnog i Crnog mora.
Rotterdam i Antwerpen-Brugge najprometnije luke u EU
Prema podacima Eurostata za 2024., dvije luke uvjerljivo prednjače prema ukupnoj količini prevezene robe. Rotterdam je najprometnija luka u Europskoj uniji, s 397,3 milijuna tona robe prevezene u luku i iz nje.
Na drugom je mjestu Antwerpen-Brugge u Belgiji, gdje je prekrcano 243,7 milijuna tona robe.
Hamburg je treći, ali s osjetno manjim prometom od vodećeg dvojca. Njemačka luka prekrcala je 97 milijuna tona robe.
Nakon prve dvije luke količina robe postupno pada, a razlike među gradovima postaju znatno manje.
Španjolski Algeciras četvrti je s 81,5 milijuna tona, dok nizozemski Amsterdam zatvara prvih pet sa 78,8 milijuna tona prevezene robe.
Najprometnija francuska luka nalazi se na šestom mjestu. HAROPA, odnosno sustav luka Le Havre i Rouen, prekrcao je 76,6 milijuna tona robe u 2024. godini.
Slijedi poljski Gdanjsk sa 71 milijun tona, dok je Marseille također među deset najprometnijih luka, s 66 milijuna tona robe.
Valencia je još jedna vrlo prometna luka, s ukupno 64,5 milijuna tona robe.
Constanța među deset najprometnijih
Među prvih deset nalazi se i rumunjska Constanța, koja je u 2024. prekrcala 57,6 milijuna tona robe.
Među lukama od 11. do 20. mjesta ukupna masa robe kreće se od 36,8 milijuna tona u francuskom Dunkerqueu do 55,5 milijuna tona u Barceloni.
Najprometnija talijanska luka je Trst s 53,5 milijuna tona robe, a slijedi Genova s 47,4 milijuna tona.
Portugalski Sines također je među 20 najprometnijih luka EU-a s 44,1 milijun tona, dok je grčki Pirej odmah iza njega s 43,7 milijuna tona.
Uz Hamburg, među prometnijim njemačkim lukama ističe se i Bremerhaven s 42,5 milijuna tona robe.
Švedski Göteborg također je među 20 najprometnijih, s ukupno 38,5 milijuna tona.
Nizozemski Zeeland Seaports dodatno doprinosi snažnoj poziciji Nizozemske u europskom lučkom prometu.
Nizozemske luke prekrcavaju najviše robe
Ako se promatra ukupna količina robe prekrcana u svim lukama pojedine države, Nizozemska je uvjerljivo prva u Europskoj uniji. Nizozemske luke ukupno su prekrcale 538,1 milijun tona robe.
Iako Italija ima tri luke među 20 najprometnijih, ona je druga u EU s 488,6 milijuna tona robe, dok je Španjolska odmah iza nje s 486 milijuna tona.
Te su tri zemlje znatno ispred ostatka Unije. Belgija je četvrta s 274,9 milijuna tona robe.
Njemačka je prekrcala 273,9 milijuna tona, dok je Francuska bila nešto niže, s 269,8 milijuna tona robe.
Grčka, Švedska i Poljska također su prekrcale više od 100 milijuna tona robe.
Turska druga ako se uključe zemlje kandidatkinje
Kada se uz članice EU-a uključe i zemlje kandidatkinje te članice EFTA-e, Turska zauzima drugo mjesto s 524,7 milijuna tona robe, dok je Norveška osma s 212,1 milijun tona.
Europska komisija naglašava da je pomorski promet kroz povijest bio pokretač gospodarskog razvoja i prosperiteta Europe.
U ožujku 2026. Komisija je usvojila dvije strategije kojima želi ojačati konkurentnost, održivost, sigurnost i otpornost šireg europskog pomorskog sektora, uključujući luke, brodarstvo i brodogradnju.
A gdje su hrvatske luke?
Hrvatske luke po količini tereta znatno zaostaju za najvećim europskim čvorištima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kroz sve hrvatske morske luke u 2024. prošlo je ukupno 20,85 milijuna tona robe, oko 10 posto manje nego godinu prije.
Među pojedinačno iskazanim lukama najveći promet imao je Omišalj s oko 5,72 milijuna tona robe. Slijede Rijeka s približno 4,39 milijuna tona, Ploče s 3,94 milijuna, Split s 2,64 milijuna te Bakar s oko 2,60 milijuna tona.
Razlika u odnosu na najveće europske luke golema je. Rotterdam je sam u 2024. prekrcao gotovo 19 puta više robe nego sve hrvatske morske luke zajedno – 397,3 milijuna tona.
Čak i kada se usporedi samo s Rijekom, jednom od najvažnijih hrvatskih teretnih luka, razmjeri su vrlo različiti: Rotterdam je imao oko 90 puta veći robni promet od Rijeke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu