Otkada je iz okoline Blaca 1990. godine izvezena prva pošiljka organskog šumskog voća na europsko tržište Srbija nije napredovala u poticanju i širenju organske proizvodnje.

Iako su joj analitičari davali velike šanse za uspjeh, organska proizvodnja odvija se na samo 0,28 posto ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta u Srbije, piše Politika. Organski usjevi uzgajaju se na oko 10.000 hektara, a to je tek pola zemljišta kojeg obrađuje Poljoprivredni kombinat Beograd (PKB). Ivana Simić, generalna tajnica Udruženja proizvođača Serbia organika, kaže da subvencije za organsku proizvodnju nisu povećane i da je 2800 dinara (oko 171 kuna) po hektaru i dalje minimalan poticaj u odnosu na druge države.

Profesor Miladin Ševarlić kaže da Srbija ima više od 420.000 hektara neiskorištenog zemljišta na kojem nije upotrebljeno mineralno gnojivo i kemijska zaštita, pa se može brzo prevesti u organske parcele, bez čekanja tri do pet godina. "Predlagao sam da 100.000 hektara zemljišta u jednoj godini certificiramo za organsku proizvodnju, čime bi otvorili 200.000 radnih mjesta. Ali to nitko ne uzima ozbiljno", kaže Ševarlić. U Srbiji se organskom proizvodnjom hrane bavi oko 1800 proizvođača, a najviše se izvozi organsko voće za preradu, uglavnom maline, kupine, jabuke, višnje i kruške. Vrijednost ukupnog izvoza procenjuje se na oko 10,7 milijuna eura što je, primjerice, 20 puta manje od ukupog izvoza malina.