Brazilski državni tužitelj u utorak je službeno optužio bivšeg krajnje desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara i još 33 osobe za pokušaj državnog udara nakon njegova poraza na izborima 2022.

Bolsonaro (69) i suoptuženici optuženi su po pet optužbi zbog navodnog nastojanja da spriječe predsjednika Luiza Inacia Lulu da Silvu da preuzme dužnost nakon oštre izborne utrke.

Državni odvjetnik Paulo Gonet Branco podnio je optužbe Vrhovnom sudu “na temelju manuskripta, digitalnih datoteka, tablica i razmjene poruka koje otkrivaju shemu za remećenje demokratskog poretka”, stoji u priopćenju njegova ureda. 

Oni detaljno opisuju “zavjeru smišljenu i provedenu protiv demokratskih institucija”, navodi se.

Jedna od optužbi je za zločin “oružane zločinačke organizacije”, koju su navodno vodili Bolsonaro i njegov potpredsjednički kandidat Walter Braga Netto.

“Udruženi s drugim pojedincima, uključujući civile i vojno osoblje, koordinirano su pokušali spriječiti priznavanjee rezultata predsjedničkih izbora 2022.”, stoji u priopćenju.

Tužiteljstvo je svoju odluku temeljilo na izvješću federalne policije na više od 800 stranica, objavljenom prošle godine nakon dvogodišnje istrage koja je pokazala da je Bolsonaro bio “potpuno svjestan i aktivno sudjelovao” u zavjeri da se održi na vlasti.

Bolsonaro je odbacio optužbe i rekao da je žrtva “progona”.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

“Pokušaj državnog udara… postao je prazna optužba, koja nema apsolutno nikakvih dokaza protiv Bolsonara”, napisao je njegov sin, senator Flavio Bolsonaro, na X-u.

Nakon objave njegove optužnice, Bolsonarov obrambeni tim rekao je da je “šokiran” i “ogorčen”, dodajući u izjavi da Jair Bolsonaro “nikada” nije bio povezan s “pokretom koji je kao cilj imao dekonstrukciju demokratske vladavine prava”.

‘Posljednji pokušaj’

Prema priopćenju iz Brancova ureda, zavjera je počela 2021. godine, “sustavnim napadima na elektronički sustav glasanja, putem javnih izjava i na internetu”.

Tijekom drugog kruga predsjedničkih izbora u listopadu 2022., sigurnosne agencije mobilizirane su kako bi “spriječile birače da glasaju za oporbenog kandidata”, stoji u priopćenju.

Oni koji su bili uključeni u ovoj fazi radili su na omogućavanju “činova nasilja i vandalizma 8. siječnja 2023.”, kada su Bolsonarovi pristaše upali u predsjedničku palaču, Kongres i Vrhovni sud u glavnom gradu Brasiliji.

Ured državnog odvjetnika rekao je da je zločinačka organizacija na čelu s Bolsonarom provodila pritisak na zapovjednike vojske “u korist nasilnih akcija na političkoj sceni kako bi spriječili izabranog predsjednika da preuzme dužnost”.

Istrage su također pokazale zavjeru u svrhu ubojstva Lule, potpredsjednika Geralda Alckmina i suca visokog profila uz Bolsonarovo “odobrenje”.

Prema priopćenju, neredi Bolsonarovih pristaša 8. siječnja koji su pozivali vojsku da intervenira bili su “posljednji pokušaj”.

Vrhovni sud sada će odvagnuti optužbe i odlučiti hoće li pokrenuti postupak protiv Bolsonara.

Nekoliko sati prije podizanja optužnice, Bolsonaro je rekao novinarima u Braziliji da “nije zabrinut” zbog mogućnosti da bude optužen.

Govorio je u Senatu, gdje se zalagao za amnestiju za svoje pristaše koji su zatvoreni nakon nereda u Brasiliji.

Vrhovni sud potvrdio je presude protiv gotovo 400 ljudi zbog napada na sjedišta vlasti.

Ponovno u potrazi za predsjedničkim položajem

Bolsonaro, koji je na dan nereda bio u Sjedinjenim Državama, odbacio je optužbe protiv sebe u nedavnom intervjuu za CNN Brasil.

“Kakav je ovo državni udar? Za što me optužuju? Da tamo u Orlandu, u Disneyju, s Mikijem, Šiljom i Pajom Patkom planiram državni udar ovdje u Brazilu?”

Upitan što bi se dogodilo da ga uhite, Bolsonaro je rekao: “Idem u zatvor, neću napustiti Brazil. Neću pobjeći iz Brazila”.

Predsjednik najvišeg brazilskog suda Luis Roberto Barroso rekao je u ponedjeljak da će se Bolsonaru suditi bez “politizacije”.

Bolsonaru je zabranjeno obnašanje javne dužnosti do 2030. jer je uzrokovao neosnovane sumnje u elektronski sustav glasanja u Brazilu tijekom svoje neuspjele kampanje za reizbor.

Međutim, unatoč tome što je do grla u pravnim problemima, pokušava osporiti duljinu svoje političke zabrane u pokušaju da se ponovno kandidira za dužnost na izborima 2026. godine.

“Hoćemo li održati izbore bez oporbe ovdje u Brazilu? Jer bez mene na desnici, danas nema oporbe”, rekao je za CNN Brasil.