Put u oporavak od sloma nekretninskog tržišta u matičnoj zemlji prije 10 godina španjolski su građevinari pronašli u inozemstvu.

Prema analizi Financial Timesa, po inozemnim prihodima španjolske građevinske kompanije trenutno zauzimaju drugo mjesto u svijetu, odmah nakon kineskih konkurenata.

Iznimno uspješni
Analiza financijskih izvješća pokazuju kako su prošle godine kineske građevinske kompanije u inozemstvu uprihodile malo manje od stotinu milijardi eura, a španjolske 59 milijardi eura ili tri četvrtine ukupnih prihoda. Radi se o prihodima 11 kompanija iz Španjolske, poput ACS-a, Ferroviala i Accione. To je nekih 50 posto više nego što u inozemstvu zarađuju američke i francuske građevinske kompanije, a dvostruko više od talijanskih i južnokorejskih konkurenata, pokazuju podaci Engineering News Recorda.

"Španjolske građevinske kompanije postale su iznimno uspješne na međunarodnoj sceni. Kriza na domaćem tržištu prisilila ih je na odlazak u svijet", ističe za britanski poslovni list Ovidio Turrado iz španjolske podružnice konzultantske kuće KPMG. Slobodno se može reći da su španjolske kompanije zajahale globalni trend kontinuiranih ulaganja u infrastrukturu uslijed dugoročnog rasta urbanizacije i povećanja stanovništva. Cijeli je niz velikih projekata u kojima su sudjelovale kompanije s Pirinejskog poluotoka. Tu je proširenje Panamskog kanala, zatim željeznički projekt Crossrail u Londonu, pa laka željeznica u Sydneyju te gradnja metroa u Rijadu, Dohi i Limi. Posljednji veliki projekt je željeznička linija visoke brzine između Meke i Medine.

Na njemu je radio konzorcij od 12 španjolskih kompanija, među kojima je i proizvođač željezničkih vozila Talgo. Financijski oporavak građevinskog sektora na izvoznim poslovima došao je unatoč tome što španjolsko gospodarstvo i dalje osjeća posljedice nekretninske krize i recesije između 2009. i 2013. godine. Podsjetimo, kriza je rezultirala milijunima nezaposlenih i zemljom na rubu financijskog sloma. Međutim, priča o izvoznom uspjehu tamošnjih građevinaca nije nastala iz ničega, već vuče svoje korijene s kraja 90-ih i početkom ovog stoljeća. Novca je tada bila napretek, ponajviše zbog državnih ulaganja koja su često graničila s ludošću. Prema znanstvenoj studiji objavljenoj u lipnju ove godine, od 1995. do 2016. država je uložila više od 81 milijarde eura u infrastrukturu koja je bila "nepotrebna, kasnije napuštena, nedovoljno iskorištena ili loše projektirana".

No, u tom je razdoblju Španjolska izgradila drugu najdužu mrežu pruga visoke brzine u svijetu, a 2007. je gradila stanova više nego Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija zajedno. Neovisno o tome jesu li projekti bili opravdani ili nisu, španjolske su građevinske kompanije na njima usvojile vrijedan "know-how", kaže Luis Castilla, direktor u Accioni, jednoj od vodećih građevinskih kompanija u zemlji. Izbijanjem krize stanogradnja je praktički stala, kao i državna ulaganja.

No, kriza je učinila snažnijima kompanije koje su je preživjele, tvrde analitičari i stručnjaci iz branše. Dio kompanija fokusiranih isključivo na domaće tržište otišlo je u stečaj, no "preživjeli" su manje zaduženi i fleksibilniji. "Nasljeđe financijske krize jest da su se najveće građevinske kompanije refokusirale na međunarodno tržište", ističe I?igo Meirás, izvršni direktor Ferroviala, kompanije s velikim poslovima u Velikoj Britaniji, Americi, Kanadi, Australiji i Poljskoj. Na vrhuncu građevinske ekspanzije 2007. Ferrovial je na domaćem tržištu uprihodovao 3,6 milijardi eura. Prošle godine kompanija je zaradila tek 600 milijuna eura.    

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Nedostaje podrške
"Jedan dan rekli smo sami sebi da se ti prihodi s domaćeg tržišta nikada neće vratiti. Znali smo da ćemo morati udvostručiti naš fokus na svjetsko tržište", kaže Meirás. Ferrovialu danas 77 posto prihoda dolazi iz inozemstva, dio kroz koncesije, a dio kroz građevinske projekte. Neto dobit prošle je godine dosegla 454 milijuna eura, 21 posto više nego u 2016. godini. Potencijal za daljnji rast itekako postoji.

Prema predviđanjima skupine G-20, do 2040. u globalnu će infrastrukturu trebati uložiti 94 bilijuna dolara, odnosno investicije će godišnje rasti 3,5 posto.

"Jasno je da su goleme potrebe za infrastrukturom, posebno u prometu", kaže Patrick Creuset iz Goldman Sachsa. Međutim, za uzimanje dijela tog kolača potrebna je snažnija podrška europskih institucija, ističu španjolski građevinari. Julián Nú?ez, predsjednik strukovne organizacije SEOPAN naglašava kako se europskim kompanijama teško izboriti za posao na afričkom i azijskom tržištu s azijskim konkurentima baš zbog nedostatka institucionalne podrške. "Azijske kompanije imaju značajnu podršku svojih vlada i izvoznih kreditnih agencija, pa se vrlo teško nadmetati s njima pod jednakim uvjetima", kaže Nú?ez.