Čini se da velike multinacionalne kompanije uskoro više neće moći koristiti rupe u zakonima kako bi prebacivale dobit u države s niskim poreznim stopama.

Naime, uoči summita ministara financija 20 najrazvijenijih zemalja (G20) koji bi se danas i sutra trebao održati u Moskvi, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pripremila je izvještaj koji bi trebao pomoći u zauzdavanju prakse koja posebno iritira Britance, Francuze i Nijemce.Koliko god se prijedlog OECD-a činio banalnim on je revolucionaran jer traži međunarodni dogovor o donošenju novih pravila kako bi države mogle i dalje oporezivati multinacionalne kompanije, a da pritom ne pribjegavaju često štetnim unilateralnim potezima. Nastanak izvještaja OECD-a potakla je i činjenica da posljednjih godina ima sve više slučajeva u kojima velike kompanije prijavljuju dobit u državama s nižim porezima, a ne u onima gdje je većina prihoda zapravo ostvarena. Na taj problem je posebno ukazao i britanski premijer David Cameron tijekom Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu. Cameron je tamo poručio da će Velika Britanija iskoristiti predsjedanje grupom osam najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta (G8) kako bi se borio protiv izbjegavanja plaćanja poreza  i prisilio kompanije "da pošteno plate ono što bi trebale platiti".

Naime, upravo taj problem izazvao je bijes Britanaca, a potaknule su ga kompanije poput Starbucksa, Amazona i Googlea.Porezna evazija postala je važno političko-ekonomsko pitanje dok se vlade u Europi, ali i drugdje u svijetu očajnički bore kako bi povećale proračunske prihode, da bi se lakše nosile sa sve većim proračunskim deficitima i dugovima. OECD upozorava kako je takva praksa prijetnja sposobnosti državnih administracija da naplati ikakve poreze, jer opća percepcija da najveće kompanije mogu izbjeći plaćanje poreza duboko nagriza poštovanje poreznih obveznika i njihovo povjerenje u porezni sustav. Takvo stanje pak potiče vlade da se odlučuju na jednostrane poteze kako bi od kompanija utjerale ono što im pripada, a OECD upozorava kako je takav pristup posebno opasan, a u praksi često i neizvediv, piše The Wall Street Journal. "Unilateralni i nekoordinirani odgovori vlada mogli bi rezultirati dvostrukim, pa i trostrukim oporezivanjem kompanija. To bi se negativno odrazilo na investicije, a time i na gospodarski rast na globalnoj razini", ističe OECD. "Porezni sustavi mahom nisu adekvatno odgovorili na promjene načina na koje rade velike kompanije. Posljedica je to nasljeđa toga što su porezni sustavi usidreni u ekonomskom okružju za koje je tipičan nizak stupanj prekogranične gospodarske integracije, ali i činjenice da su se promijenila priroda prekograničnih transakcija", smatraju u OECD-u.

Postojeći sustav za oporezivanje međunarodnih kompanija vrlo je složen i zasniva se na oko 3000 poreznih sporazuma među različitim državama. On je zastario jer je osnovan kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje kompanija. Pascal Saint-Amans, direktor Centra za poreznu politiku i administraciju OECD-a smatra da, ako ministri financija prihvate sugestije OECD-a glede toga gorućeg pitanja, nacrt akcijskog plana za prevenciju porezne evazije mogao bi biti gotov do redovitog sastanka G20 u srpnju, a nova porezna pravila bi se mogla početi primjenjivati početkom 2015. godine. Ben Jones, porezni stručnjak međunarodne pravne tvrtke Eversheds, kaže kako je prijedlog OECD-a za postizanje globalnog dogovora o novim poreznim pravilima revolucionaran i najbolja je prilika da se uredi oporezivanje multinacionalnih kompanija. "Prijedlog će zapravo staviti na kušnju političku volju da se uredi to područje. Međutim, povijest nas uči da dogovori nacija sa suprotstavljenim ekonomskim interesima, zbog unutarnjih pritisaka, često traju vrlo dugo, a još češće završe nemogućnošću postizanja dogovora. Štoviše, upravo su se pitanja oporezivanja i suverenosti porezne politike do sada pokazala kao ona oko kojih je najteže postići dogovor država", zaključuje Jones.

Tijek novca

Barbados bolji od Njemačke

OECD napominje kako sagledavajući izravna strana ulaganja ima naznaka da neke države imaju značajniju ulogu u strategiji kompanija da prebacuju dobit preko granica. Tako posebno velik priljev stranih ulaganja, ali i investicija izvan granica imaju Nizozemska, Luxemburg, Austrija i Mađarska. Zanimljivo je i što su prošle godine Barbados, Bermudi i Britanski Djevičanski otoci imali veći priljev izravnih stranih ulaganja od Njemačke i Japana, a iz njih je došlo više ulaganja u inozemstvu nego primjerice iz Njemačke.