Velika Britanija i Europska unija, glavni akteri najveće političko-brakorazvodne parnice u modernoj povijesti, a s njima i financijska tržišta i praktički cijeli politički svijet, odbrojavaju pet sudbonosnih dana u priči o Brexitu: u utorak parlament u Westminsteru treba glasati o ispregovaranom sporazumu o povlačenju Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, a premijerka Theresa May još nema vidljivu većinu zastupnika u tom domu za usvajanje sporazuma.

“Frka” u parlamentu

Ne usvoji li se njezin prijedlog sporazuma – koji su podržale ne samo britanska, nego i 27 vlada ostalih država članica pa je stoga jedini realan prijedlog uređenog Brexita koji se nalazi na stolu – britanski zastupnici mogli bi pravno obvezati premijerku May da u roku od samo tri dana predstavi parlamentu novi plan za Brexit. Predsjednik parlamenta jučer je dopustio raspravu o takvom prijedlogu, što stvara dodatni pritisak na premijerku, i to samo dan nakon što joj je dio zastupnika iz njezine Konzervativne stranke već složio “frku” pobrinuvši se da padne vladin prijedlog o financiranju priprema za scenarij da se Brexit dogodi bez usvojenog sporazuma s EU. To je, javljaju mediji, prvi put u 40 godina da jedan zakonski prijedlog koji se tiče financiranja vlade bude srušen u parlamentu koji bi ta vlada po prirodi stvari trebala kontrolirati. Dvadeset konzervativnih zastupnika odlučilo je iskazati neposluh jer se protive scenariju u kojem bi se Brexit mogao dogoditi bez sporazuma, u kaotičnim uvjetima. Oni pripadaju taboru unutar Konzervativne stranke koji strahuje od štete “tvrdog Brexita”, no za premijerku su problem i oni drugi “neposlušnici” koji priželjkuju takav “tvrdi Brexit” i odbijaju glasati za ispregovarani sporazum s EU, unatoč tome što ih premijerka May moli i preklinje da ga usvoje. Ukratko, situacija podsjeća na raspad sistema.

Brexit bi se formalno trebao dogoditi u noći s 29. na 30. ožujka 2019., ali sve se glasnije u kuloarima po Bruxellesu i Londonu govori o mogućnosti da se, u slučaju neizglasavanja ispregovaranog sporazuma u britanskom parlamentu, taj rok pomakne za nekoliko tjedana. No, osim što nije jasno zašto bi ostatak EU na to pristao bez posebnog razloga, pomicanje roka za izlazak UK iz EU teško je izvedivo i tehnički jer se u svibnju događaju izbori za Europski parlament, a pregovara se i o novom sedmogodišnjem proračunu Unije, što su sve stvari u kojima bi Britanci možda bili prisiljeni sudjelovati kad bi produljili svoj ostanak u EU još nekoliko mjeseci.

Strmoglavi pad s litice

Najtvrđi protivnici ispregovaranog sporazuma, poput bivšeg ministra vanjskih poslova Borisa Johnsona, tvrde da bi izlazak iz EU bez ikakvog dogovora i s automatskim prelaskom na trgovinske odnose koje propisuje članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) bilo nešto najbolje i najviše u skladu s voljom naroda izraženom na referendumu u ljeto 2016. To tvrde unatoč upozorenjima ekonomista da bi prelazak iz članstva u EU na pravila WTO-a bio poput strmoglavog pada s litice.