Predsjednik SAD-a Donald Trump nastavlja s agresivnom industrijskom politikom koja ima za cilj ponovno oživljavanje američke proizvodnje elektroničkih komponenti i poluvodiča, najavljujući novu generaciju carina koje bi mogle znatno promijeniti globalnu dinamiku tehnološke industrije.

Prema izvještajima Reutersa i drugih vodećih međunarodnih medijskih kuća, američka administracija pod Trumpovim vodstvom razmatra nametanje carinskih stopa na strane elektroničke uređaje, ovisno o broju čipova (poluvodiča) koje svaki uređaj sadrži.

Premjesti ili povećaj

Prema informacijama iz izvora bliskih američkom Ministarstvu trgovine, planirani carinski režim predviđa nametanje carina u visini od približno 25 posto na vrijednost čipova ugrađenih u uređaje kao što su pametni telefoni, računala, kućanski aparati i drugi proizvodi koji sadrže poluvodičku tehnologiju. Za proizvode iz Japana i Europske unije predviđena carinska stopa mogla bi biti nešto niža, oko 15 posto.

Ove mjere imaju za cilj prisiliti velike tehnološke kompanije, koje globalno značajno ovise o proizvodnji u Aziji – posebno na Tajvanu i u Južnoj Koreji – da premjeste ili značajno povećaju proizvodnju unutar Sjedinjenih Američkih Država. Trumpova administracija potencijalno će ponuditi izuzeća od carina kompanijama koje se obvežu da će premjestiti najmanje pola svoje proizvodnje u SAD, međutim, detalji o ovom mehanizmu još se razrađuju.

Ova inicijativa nadovezuje se na prije najavljenu i djelomično već provedenu politiku uvođenja visokih carina na ključne industrijske inpute poput čelika i aluminija, kao i veoma značajnim, gotovo stopostotnim carinama na računalne čipove uvezene iz zemalja koje nemaju ili ne planiraju proizvodnju u SAD-u.

Trump je pritom izjavio da “Amerika ne može ovisiti o uvozu proizvoda koji su ključni za nacionalnu i ekonomsku sigurnost”, naglašavajući kako nova strategija kombinira carine, porezne poticaje, deregulaciju i energetsku politiku da bi stvorila povoljnije uvjete za domaću proizvodnju.

Analitičari upozoravaju da će takve carine dovesti do povećanja troškova proizvodnje i posljedično viših cijena za američke potrošače. Michael Strain iz američkog think-tanka American Enterprise Institute ističe da su “ove mjere uvedene u trenutku kada se američka ekonomija suočava s inflacijom koja je znatno iznad cilja Federalnih rezervi”.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Također, iako su neke domaće kompanije već najavile znatna ulaganja u američku proizvodnju, poput Applea koji je obećao dodatnih stotinu milijardi dolara ulaganja, ostaje neizvjesno koliko će ta ulaganja biti dovoljna za zadovoljavanje kriterija bezopasnosti od carina.

TSMC i Samsung

Za dobavljače poput tajvanskog TSMC-a i južnokorejskog Samsunga, koji su vodeći proizvođači poluvodiča, ovaj potez ozbiljan je izazov, ali i mogućnost preslagivanja proizvodnih kapaciteta. Uz to, uvođenje carina moglo bi negativno utjecati i na tehnološke gigante s velikim međunarodnim lancima opskrbe, stimulirajući ih da ubrzaju premještanje proizvodnje u SAD bez obzira na skupe investicije koje to nosi. Zabrinutost izaziva i praktična provedba ovih novih propisa.

Postoji neizvjesnost oko točnog opsega proizvoda koje carine obuhvaćaju te kriterija za izuzeća i ublažavanja carina. Iako je Ministarstvo trgovine u nekim prijašnjim prijedlozima razmatralo izuzeće za alate i opremu za proizvodnju čipova, Bijela kuća ju je odbacila, naglašavajući Trumpovo neslaganje s “izuzećima” koja umanjuju efikasnost protekcionističkih mjera.