Nove europske sankcije protiv Rusije, čiji je cilj prije svega ograničiti financiranje ruskog gospodarstva, stupile su na snagu u petak.

Sankcije blokiraju financiranje dugova triju velikih energetskih tvrtki Rosnjefta, Transnjefta i Gazproma, kao i obrambenih tvrtki OPK Oboronproma, United Aircraft Corporationa i Uralvagonzavoda, ali se ne odnose na plinski sektor. Ciljaju se i tri poduzeća čiji proizvodi imaju civilnu i vojnu namjenu, s kojima Europljani ne smiju trgovati.Novi krug sankcija usmjeren je i protiv pet državnih banaka, što znači da im europski državljani i tvrtke više ne smiju odobravati zajmove. Također, sankcije predviđaju i mjere protiv 24 osobe, Rusa i Ukrajinaca optuženih da su umiješani u sukob u Ukrajini.

"Amerika želi iskoristiti aktualnu situaciju da bi prekinula ekonomske veze između Europe i Rusije", osobito da bi EU-u nametnula korištenje vlastita plina po višim cijenama od ruskih. Washington na taj način pokušava Europi nametnuti isporuku američkog ukapljenog plina po nekonkurentnim cijenama kada je ruski plin u pitanju", poručio je prekjučer ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Optužio EU da je "spreman žrtvovati vlastitu ekonomiju zbog politike" te istaknuo da je Bruxelles 5. rujna odlučio pripremiti novi paket sankcija za Rusiju – na dan kada je u Minsku potpisan sporazum o prekidu vatre u Ukrajini, "ponajprije zahvaljujući inicijativi ruskoga predsjednika Vladimira Putina".

Ipak je istaknuo kako je Rusija zainteresirana za jačanje i razvoj strateškog partnerstva s EU-om.S druge strane, Poljska, Slovačka i Austrija prijavile su krajem prošlog tjedna znatno smanjeni dotok ruskog plina, iz nepoznatih razloga. U Poljsku je stiglo 45 posto manje plina, u Austriju 15 posto, a u Slovačku deset.