Na predstojećim parlamentarnim izborima Norvežani neće samo izabrati novu vladu, već i odlučiti hoće li zemlja nastaviti s vađenjem nafte što je tu zemlju učinilo jednom od najbogatijih na svijetu.

Kako piše Financial Times, prošlomjesečno izvješće UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama koje je upozorilo kako će i uz drastično smanjenje emisija ugljičnog dioksida globalna temperatura rasti za 1,5 stupnjeva Celzijusa dala je norveškim biračima materijal za promišljanje.

Naime, UN-ovo izvješće navelo je Norvešku na propitivanje velike proturječnosti koja leži u središtu njezina gospodarstva. Ta skandinavska država veliki je zagovornik ekoloških rješenja, poput korištenja električnih automobila – 70 posto novih automobila prodanih u kolovozu su na struju – te skladištenja ugljičnog dioksida.

Proturječnost na ispitu

Međutim, Norveška je i najveći proizvođač nafte u zapadnoj Europi, a prihodi od ugljikovodika desetljećima se akumuliraju u državnom mirovinskom fondu koji je s imovinom od 1,3 bilijuna dolara najveći na svijetu. Ta će proturječnost na izborima ove nedjelje biti na velikom ispitu.

Naime, Zeleni dobivaju sve više biračke podrške, a ta je stranka najavila da će ući u vladu samo ako Norveška odmah prestane s eksploatacijom nafte i plina. Štoviše, broj članova Zelenih skočio je za trećinu u samo nekoliko tjedana. I druge dvije velike stranke kojima je klima visoko na ljestvici političkih prioriteta – socijalisti i liberali – također rastu u anketama.

“Norveškoj se dogodila promjena percepcije kada je izašlo UN-ovo izvješće. Ovo su sada sedam najvažnijih dana u norveškoj povijesti”, ističe Kriss Rokkan Iversen, zamjenica predsjednika Zelenih.

S time se slaže i Espen Barth Eide, član Laburističke stranke lijevog centra zadužen za energetsku politiku. “Ovo su čisto ‘klimatski izbori’, i sve više ljudi tako misli”, kaže Barth Eide. Laburisti i Konzervativna stranka sadašnje premijerke Erne Solberg dvije su najveće političke snage u Norveškoj.

DIZAJN BUDUĆNOSTI

Od ideje do utjecaja: Kako obrazovanje u dizajnu stvara generaciju vizualnih inovatora

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

No, obje stranke čvrsto stoje iza naftne industrije koja izravno zapošljava 160.000 ljudi, odnosno 6 posto ukupne radne snage. Laburisti trenutno vode u anketama sa 23 posto podrške dok Konzervativci dobivaju 20 posto. Socijalisti uživaju 10 posto, a liberali i Zeleni po 5 posto. Espen Barth Eide ističe kako Laburisti neće koalirati sa strankama koje zahtijevaju prestanak vađenja nafte.

Međutim, dva najpoželjnija koalicijska partnera – stranka centra i socijalisti – imaju dijametralno suprotne stavove o najvećoj norveškoj gospodarskoj grani. Pitanje vađenja nafte tako bi se moglo pretvoriti u prvorazredno političko pitanje pri formiranju vlade.

Ne na štetu gospodarstva

Tina Bru, ministrica za naftu i energetiku iz redova Konzervativaca snažno se protivi prestanku vađenja nafte ili definiranju roka napuštanja nafte i plina.

“Pripremamo se za budućnost u kojoj će biti manja potražnja za naftom i plinom, gradimo nove zelene industrije, ali nećemo to učiniti na štetu gospodarstva, uništavanjem radnih mjesta i demontiranjem industrije”, izjavila je Bru.

Norveška proizvodnja nafte posljednjih godina raste nakon otkrića divovskog nalazišta Johan Svedrup u Sjevernom moru. Lani je ukupna proizvodnja iznosila 226,5 milijuna barela, šest posto više nego godinu ranije. No, od 2025. proizvodnja će opadati.

Ekonomisti vjeruju kako će napuštanje nafte za Norvešku biti skupo, ali i neizbježno. “Možemo li si priuštiti napuštanje nafte? To će biti ekstremno skupo. No, možemo li si priuštiti da ne napustimo naftu? Ne, ne možemo. Teško je reći da je nečinjenje najbolja opcija, ali moramo pronaći dobru ravnotežu”, kaže Hilde Bjornland, profesorica ekonomije na BI poslovnoj školi.

Kriss Rokkan Iversen tvrdi da ako Norveška ubrzo ne prestane s vađenjem nafte, to će se negativno odraziti kako na klimu, tako i na čuvenu državu blagostanja. “Usred klimatske i COVID krize zaključali smo se još više u naftu i plin”, kaže Iversen.