Japanske banke ponovo su u samom vrhu ljestvice najvećih prekograničnih zajmodavaca u svijetu, vrativši time pozicije koje su bilježile u drugoj polovini 90-ih godina prošloga stoljeća, prije bankarske krize koja ih je primorala na povlačenje s međunarodnih tržišta, objavila je Banka za međunarodna poravnanja (BIS).

Krajem ožujka japanske su banke bile zaslužne za 13 posto prekograničnog kreditiranja, nasuprot osam posto u prvoj polovini 2007. godine, što je rezultat njihove povećane zajmodavne aktivnosti prema zajmoprimcima na tržištima u nastajanju, Karibima i u SAD-u, objavila je u nedjelju ta banka koja evidentira prekogranične pozajmice diljem svijeta.

Time su se probile u sam svjetski vrh, ispred američkih i njemačkih banaka, s udjelima od 12 odnosno 11 posto u prekograničnom kreditiranju. Britanske i francuske banke sudjelovale su u ukupnim zajmovima s po nešto više od 10 posto.

Većim inozemnim kreditiranjem iz Japana u prvom tromjesečju nadoknađen je pad kreditiranja iz Britanije i eurozone pa je ukupna prekogranična zajmodavna aktivnost u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostala gotovo nepromijenjena, pokazalo je izvješće BIS-a.

Međubankovno kreditiranje nastavilo se smanjivati, dok su se zajmovi prema nefinancijskim tvrtkama povećali, navodi se dalje u izvješću.

Prekogranični plasmani prema Kini, Brazilu i Rusiji u prvom su tromjesečju zabilježili rekordan rast, i to većinom u banke u tim zemljama, rezultiravši nezapamćenim udjelom međubankovnog kreditiranja prema novim gospodarstvima.

U izvješću BIS-a ujedno se navodi da su japanske banke svoju ekspanziju najvećim dijelom financirale iz baze depozita najvećih tamošnjih banaka. Njihova pozicija ipak je i dalje daleko od dominantnih iz druge polovine 80-ih godina prošlog stoljeća, kada su japanske banke bile zaslužne u najboljem slučaju i za 39 posto ukupne prekogranične zajmodavne aktivnosti. Potom im je udio snažno smanjen tijekom 1990-ih, a povećao se tek prije nekih šest godina.

Intervju

Davor Ivo Stier: Počela je utrka za energiju, a Hrvatska je strateški važnija nego ikad

Regulatorni okvir

Podaci kao temelj povjerenja: zašto je upravljanje podacima postalo strateško pitanje za banke