Njemačkoj nedostaje sve više inženjera, liječnika i informatičara. Kako bi iz zemalja koje ne pripadaju Europskoj uniji privukla što više željenih stručnjaka, njemačka vlada namjerava uvesti tzv. plave karte. SAD već odavno ima svoju “zelenu kartu”. Europa bi uskoro trebala dobiti plavu. Zakonska podloga na razini Europske unije već postoji, i to od 2009. godine. Njemačka je vlada s provedbom pravila “plave karte” pričekala tri godine. I to prije svega zato što ova zemlja još ne želi službeno postati useljenička, i to unatoč nedostatku stručne radne snage.

Neumoljiva demografija
No pred demografskim činjenicama nitko više ne može zatvarati oči. Do 2030. Njemačkoj će, prema podacima Savezne agencije za rad, nedostajati šest milijuna radnika. “Takvo dramatično smanjenje potencijala tržišta radne snage usporava gospodarski rast i količinu inovacija”, upozorava direktor Instituta za istraživanje budućnosti tržišta rada Klaus Zimmermann. Osim toga, kako nadalje tvrdi Zimmermann, pad broja stanovnika do 2030. godine sa sadašnjih 82 na 77, a do 2050. na čak 65 milijuna ozbiljno ugrožava financijsku podlogu njemačkoga socijalnog sustava. Primjenom EU-smjernice, o kojoj je Bundestag ovoga četvrtka (1. 3.) počeo raspravljati, njemačka vlada namjerava granicu prihoda uskoro sniziti sa 66 na 44.000 eura. Useljenik bi tim primanjima stekao uvjete za boravišnu dozvolu na tri godine nakon čega bi slijedila neograničena dozvola boravka. Stručnjaci kojima poslodavac od samog početka jamči bruto godišnju zaradu od 48.000 eura neograničenu boravišnu dozvolu stekli bi odmah. Isto vrijedi i za bračne partnere koji više neće, kao dosad, morati podnijeti dokaz o poznavanju njemačkog jezika. Za branše u kojima vlada poseban manjak radne snage, poput strojarskih inženjera i tehničara, prag obvezne godišnje zarade trebao bi čak biti snižen na 35.000 eura, piše Deutsche Welle. Kako bi se zadržalo i strane studente koji su dosad nakon završenog studija u pravilu bili prisiljeni napustiti Njemačku, odsad se i za tu skupinu stranaca pripremaju promjene.

Poruke mladima
Studentima bi nakon uspječno završenog studija bio automatski omogućen jednogodišnji rad te nakon toga i trajni ostanak ako pronađu posao u skladu sa svojim zanimanjem (čime se želi spriječiti da npr. diplomirani lingvist radi kao konobar). Isto vrijedi i za mlade zanatlije koji u Njemačkoj završe izobrazbu. “Njemačka time šalje jasne signale ambicioznim mladim stručnjacima izvan Europe”, poručuje Ole Schröder, državni tajnik u ministarstvu rada te dodaje: “Poruka je jasna: mi vas trebamo i vi ste zajedno s obiteljima dobrodošli u Njemačku. Ovdje vas čeka budućnost.”

Prepreka

Mala plaća
Najviša prepreka za useljevanje stručnjaka iz neke od zemalja koje nisu članice Europske unije dosad je bila visina zarade na novome radnome mjestu u Njemačkoj, koju je potencijalni useljenik morao dokazati kako bi se mogao useliti. Za sada ta granica iznosi 66.000 eura (bruto godišnje), što je, u tomu se slažu i predstavnici poslodavaca i sindikata, realno gledano previsoko. Stoga i ne čudi to što je godišnje na taj način radnu i boravišnu dozvolu steklo svega 150 stranih stručnjaka.